Page 37 - STAV broj 387
P. 37

KRIVO SRASTANJE



                                             KO JE BIO FEHIM EFENDIĆ

                                            PRIČA O




                                            NEZAVRŠENOJ PRIČI




                                            “O Efendiću se, osim u struci, malo zna, skoro ništa, a ostavio je iza
                                            sebe blistav trag. Šteta. Treba to ispraviti, spasiti od zaborava, jer

                          Piše:             riječ je o briljantnom bošnjačkom intelektualcu. Stoga, uvrstio sam
                          Sadik IBRAHIMOVIĆ  ga u novu knjigu na kojoj radim, a tebe bih zamolio, naravno ako to
                                            hoćeš, da napišeš i objaviš tekst o njemu.”








                 jedim s Alijom Hamzićem, soci-  – Lijepo od tebe.              godine, a potom obnaša funkciju direk-
                 ologom, penzioniranim profeso-  Evo teksta:                    tora Regionalne zajednice obrazovanja.
                 rom, pasioniranim zaljubljenikom   “Fehim Efendić, profesor orijentali-  Penzioniran je 1975. godine.
         Su Koraj, čovjekom bez čijeg se     stike i narodne istorije, rođen je u Koraju   Do kraja života ostao je vezan za
         spisateljsko-hroničarskog pregnuća – a to   5. marta 1908. godine. Rano je ostao bez   rodni kraj, često je dolazio i pomagao
         sam mu u jednom od naših razgovora i re-  oca, pa je odrastao kod amidže. Osnov-  akcije koje su rađene na uređenju i ra-
         kao – o ovom malom, ali prelijepom mjestu   nu školu završio je u Koraju, a potom se   zvoju mjesta.
         vjerovatno ništa ne bi ni znalo. Lijep, ugo-  upisao u Šerijatsku gimnaziju u Sarajevu,   Umro je u Bugojnu 1983. godine.
         dan susret. Alija priča o Fehimu Efendiću,   realno gimnazijski smjer, koju završava   Iza njega je ostalo zapaženo naučno
         orijentalisti, historičaru, Korajcu, i pita me   1928. godine.         djelo i primjer korajskog đaka koji do-
         da li sam čuo za njega. Odgovaram odrično.  Poslije završene gimnazije upisuje se   lazi u veliki svijet i, marljivim radom i
            – Nisam iznenađen – veli. O Efendiću   na Filozofski fakultet u Beogradu, od-  predanošću, uspijeva postići zapažene
         se, osim u struci, malo zna, skoro ništa, a   sjek orijentalne filologije i narodne isto-  rezultate i dati doprinos općem druš-
         ostavio je iza sebe blistav trag. Šteta. Treba   rije. Studij završava 1933. godine i kao   tvenom napretku.”
         to ispraviti, spasiti od zaborava, jer riječ je   najbolji student, na prijedlog profesora,   Zovem Aliju.
         o briljantnom bošnjačkom intelektualcu.   mogao je birati mjesto gdje da započne   – Jesi li se izbohrao s tekstom – kroz
         Stoga, uvrstio sam ga u novu knjigu na kojoj   svoju profesionalnu karijeru. Bira Du-  smijeh će.
         radim, a tebe bih zamolio, naravno ako to   brovnik i počinje raditi u Dubrovačkom   – Jesam, na svoj način, ali ovo je samo
         hoćeš, da napišeš i objaviš tekst o njemu.  arhivu i gimnaziji.        informacija o Efendiću, ništa više od toga.
            – Vrlo rado, ali kako? O Efendiću ni-  Odmah odlučuje da priprema dok-  Za početak dovoljno, međutim, ovaj i
         šta ne znam.                        torsku disertaciju, radi predano u struci,   ovakav tekst nemoj uvrštavati u knjigu,
            – Imam jedan kraći biografski tekst,   javlja se u stručnim časopisima sa svojim   zaista je suhoparan. Mogu li biti otvoren?
         možda ti bude od pomoći. Evo, izvoli!  prilozima, dopisnik je Gajreta i aktivan   – Naravno.
            Čitam.                           član muslimanskih društava i udruženja   – Portretirao si Efendića kao odličnog
            – Alija, ovo je šturo, nedovoljno, nema   u Dubrovniku.             operativca, a o njemu kao “briljantnom
         “živog mesa”. Imaš li još nešto?      Ženi se u Dubrovniku 1937. godine,g-  bošnjačkom intelektualcu” nisi rekao
            – Nažalost, ne. To je sve do čega sam   dje ostaje do 1941, kada su ga prosvjetne   ama baš ništa. To je problem.
         uspio doći, pa, eto, ako se od tog oskud-  vlasti NDH premjestile za profesora gi-  – Znam, ali, već sam ti rekao, do kon-
         nog teksta može nešto napraviti...  mnazije u Rumi. U ovom gradu ostaje do   kretnijih i kvalitetnijih saznanja nisam
            – Dobro, dobro...                1944, a potom je premješten u Tuzlu na   uspio doći.
            – Vidi, ako te ovim prijedlogom stav-  poziciju direktora gimnazije.  – Potrudi se. Idi u Sarajevo. Idi u
         ljam u neugodnu poziciju, slobodno se   U Tuzli ostaje do augusta 1945. godi-  Dubrovnik. Doznaj šta je s njegovom
         odredi, neću se naljutiti, jer i ja sam svje-  ne, kada ga ondašnje vlasti premještaju u   doktorskom disertacijom, o tome si tek
         stan da tu, kako ti reče, nema “živog mesa”,   Bugojno da radi na osnivanju gimnazije.  nešto natuknuo, zatim, u kojim se struč-
         ali, šta mogu, do dostatnijih i kvalitetni-  Uporedo predaje u Učiteljskoj školi u   nim časopisima javljao, kakve je priloge
         jih saznanja nisam uspio doći.      Travniku, član je Društva istoričara Bosne   u njima objavljivao, navedi i nazive ra-
            – Ne brini, bit će ovo uredu, a ni tvo-  i Hercegovine, gdje se oglašava svojim ra-  dova za koje je, kako kažeš, nagrađivan
         ja inicijativa nije slučajna. Očito je došlo   dovima, za šta je nagrađivan priznanjima   priznanjima i pohvalama... Eto, tako, jer
         vrijeme da se napokon sazna ko je i šta   i pohvalama.                 ovakav tekst zaista je...
         je bio Fehim Efendić. Napravit ću to,   U Bugojnu na dužnosti direktora gi-  – Iskren si. Cijenim to. Hvala ti.
         priču o priči.                      mnazije koju je osnovao ostaje do 1964.   – Ma ništa. Sretno, moj Alija. n


                                                                                                    STAV 5/8/2022 37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42