Page 40 - STAV broj 387
P. 40
EKONOMIJA
Niz problema prilikom izlaska prema Hrvatskoj
IZVOZNICI SVJEŽEG VOĆA
I POVRĆA ZATVORENI
KAO U PALESTINI, TRPE
GOLEME GUBITKE
Mogućnost izvoza samo putem dva granična prelaza, nepostojanje tzv. “zelene zone”, radno vrijeme
fitoinspektora u Hrvatskoj, troma administracija i nerazumijevanje problematike od bh. vlasti dovode
do otkazivanja narudžbi, plaćanja penala i propadanja voća i povrća.
Piše: Alma ARNAUTOVIĆ jadranske obale, što nema smisla. Svi idu izvoznici smrznutog voća i povrća iako, na
na Gradišku i tu se prave tzv. čepovi. De- kraju, svi trpe posljedice i gubitke ukoliko
setine kamiona su parkirani i čekaju svoj isporuka kasni.
uočeni s administrativnim proble- red i po dvadeset i četiri sata. Ako kamion Ibrahim Tursunović, predsjednik Aso-
mima, izlascima iz države prema ne pređe petkom do 15 sati, on tu ostaje do cijacije “Bh. šljiva”, dodaje da proces izvoza
Republici Hrvatskoj putem samo ponedjeljka, kada dolazi inspektor, i vozač nije zaustavljen, ali da funkcionira u izuzet-
Sdva granična prelaza i uslijed nedo- opet čeka svoj red za pregled, a tek u srijedu no nepovoljnim i otežanim uslovima, zbog
voljnog broja hrvatskih fitosanitarnih inspek- stiže na sjever Njemačke. Nedavno nam se čega firma “Maočanka-Commerce”, u kojoj
tora, proizvođači i izvoznici voća i povrća iz desila takva situacija da su kupcu doveze- radi, svakodnevno trpi štete.
Bosne i Hercegovine već treću godinu ula- ni istruhli kornišoni, dakle kornišoni koji “Sedmično preko Graničnog prelaza
žu ogromne napore kako bi uopće nastavili su pri utovaru bili u izvrsnom stanju, ali su Gradiška pređe između dvadeset i pet do tri-
s plasiranjem svoje robe u Evropskoj uniji. se u međuvremenu pokvarili i on je, narav- deset naših vozila. Vikendom idemo preko
Naime, Hrvatska je ograničila izvoz bilj- no, odbio da to primi, a mi smo pretrpjeli Srbije i Mađarske, što nam uvećava troško-
nih proizvoda samo na granične prelaze Bo- štetu od 30.000 eura po samo jednom ka- ve i u protekle dvije-tri godine mnogo smo
sanska Gradiška i Bijača, na kojima fitosa- mionu”, pojašnjava Delibajrić, dodajući da izgubili. Patimo se. Srećom, nije nam se de-
nitarni inspektori rade radnim danima do isti problem imaju i izvoznici kornišona iz šavalo da nam roba propadne, ali sve bi ovo
15 sati, dok im je vikend neradni. Krajine, a da su u nešto boljem položaju moglo biti mnogo bolje da nam država radi.
U proizvodnju kornišona i šljive uklju-
čeno je 10.000 porodica, a Suad Selimović,
sekretar Udruženja za poljoprivredu i pre-
hrambenu industriju Kantonalne privredne
komore Tuzla, ističe da im se nanose veliki
gubici, iako su kvalitetom svojih proizvoda
našli kupce u Njemačkoj.
Fahrudin Delibajrić, vlasnik firme “Vo-
ćar-promet” iz Kalesije koja kupuje robu od
pet stotina kooperanata iz Bosne i Herce-
govine, opisao je probleme koji ugrožavaju
egzistenciju mnogih koji se bave proizvod-
njom i izvozom kornišona.
“Kada radite sa svježim voćem i povr-
ćem, rokovi su izuzetno osjetljivo pitanje.
Biljka raste i razvija se svaki dan, ne mo-
žete je vikendom, kada ne rade inspektori,
zaustaviti u tom procesu. U poziciji smo da
idemo samo putem Gradiške, kojoj gravitira
najveći broj izvoznika iz Krajine i Sjeverne
Bosne. Bijača nam je nedostupna. Taj je gra-
nični prelaz na jugu, daleko nam je, a i ako Vozači u kamionima s voćem i povrćem
bismo tamo prelazili, išli bismo duž cijele čekaju svoj red za pregled robe
40 5/8/2022 STAV