Page 48 - STAV broj 387

DRUŠTVO

sasvim logičnim napretkom u novijoj Zauzima li dovište na Karićima bit-
historiji, neophodno je kontinuirano no mjesto u srcima vjernika okolnih
propitivati izazove koje neumitno do- mjesta pa i šire jeste pitanje koje se
nosi sekularizacija. može postaviti na individualnom ni-
Problem sekularizacije jeste paralelni vou, ali se istovremeno može uputiti i
proces nestajanja svetog u sekularnom na adrese bošnjačkih vjerskih i svjetov-
društvu, o čemu je pisao poljski filozof nih autoriteta. Dakako, ohrabrujuće je
Leszek Kołakowski u svom eseju The svjedočiti značajnoj podršci od strane
Revenge of the Sacred in Secular Culture reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića i
(objavljenom u zbirci eseja Modernity on Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva
Endless Trial, 1990). U tom se eseju pita BiH, ovogodišnjoj uspješnoj organizaciji
da li društvo može preživjeti i svojim hatma-dove na Karićima, kao i popratnih
članovima osigurati podnošljiv život manifestacija u drugim mjestima Muf-
ukoliko osjećaj za sveto, pa i sam feno- tijstva sarajevskog, čime se pokazuje da
men svetoga posve nestane. Nadalje, on običaji – a u užem smislu rituali – nisu
ozbiljno upozorava na to da postojanje izgubili svoj značaj u poslijeratnoj, se-
bliske veze između razgradnje svetog i kularnoj Bosni i Hercegovini.
duhovnih fenomena koji prijete kultu- O temeljnoj ulozi rituala po du-
ri nagovještavaju njeno propadanje, ako hovno zdravlje individue i društva
ne i samoubistvo (68-69). piše Byung-Chul Han, savremeni Karići, 1958
Da još uvijek nismo došli nadomak
konačne i kolektivne fatalne presude,
pokazuje i činjenica da se dova na Ka-
rićima, koji pripadaju MIZ Vareš, odvija
već stotinama godina u kontinuitetu, te
da se dova učila čak i u vrijeme socija-
lizma, kada su se režimski zabranjivala
javna vjerska okupljanja. Jedini prisil-
ni prekid nastao je tokom Agresije na
Bosnu i Hercegovinu, s tim da se u pe-
riodu od 1994. do 1996. godine organi-
ziralo učenje dove u čaršijskoj džamiji
u Varešu, jer je zbog srpske okupaci-
je bilo nemoguće pristupiti Karićima.
Džamija je zapaljena 1993. godine, a
agresor je tenkom prešao preko nišana
u haremu i potom se okrenuo na sagor-
jelim ostacima džamije – što je trebala
biti jasna poruka muslimanima toga
područja. Unatoč tome, iz ljubavi i u
inat tom barbarskom činu, džamija je
u potpunosti obnovljena 2002. godine,
zahvaljujući mnogostrukim naporima
lokalne zajednice i MIZ Vareš. Na čelu Karići, 1917.
ovog graditeljskog projekta bio je arhi-
tekta Enver Džomba, čiju je autentič- Karići, 1963.
nu viziju u djelo sproveo vješti tesarski
majstor Hrustem Muftić.
Iako trebaju biti prisutni i u široj
bošnjačkoj vjerskoj i političkoj svije-
sti, Karićka džamija i dovište su prije
svega naslijeđe Bošnjaka Vareša, Breze,
Visokog i Olova. Hatma-dova na Kari-
ćima je posljednja u nizu ciklusa dova
vezanih za Šejh Hajdar-dedinu džami-
ju koja se učila utorkom, sve dok se u
vrijeme SFRJ nije promijenio raspo-
red, te je zbog radne sedmice nedjelja
određena za dove. I dan-danas se spo-
men na šejha Hajdar-dedu Karića čuva
tako što se dovište posjećuje posljednje
subote i nedjelje u julu; subota se po-
sveti učenju, mevludu i zikru, dok se
sama hatma-dova uči u nedjelju poslije
podne-namaza.

48 5/8/2022 STAV