Page 49 - STAV broj 387
P. 49

Iako trebaju biti prisutni i u široj bošnjačkoj vjerskoj i političkoj svijesti, Karićka
         džamija i dovište su prije svega naslijeđe Bošnjaka Vareša, Breze, Visokog i
         Olova. Hatma-dova na Karićima je posljednja u nizu ciklusa dova vezanih za Šejh
         Hajdar-dedinu džamiju koja se učila utorkom, sve dok se u vrijeme SFRJ nije
         promijenio raspored, te je zbog radne sedmice nedjelja određena za dove.


              REISUL-ULEMA HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ:                               korejsko-njemački filozof, koji defini-
                                                                               ra rituale kao simbolične radnje koje
                JAŠTA NEGO ĆEMO SE PREBROJAVATI                                predstavljaju i prenose vrijednosti i po-
                                                                               retke na kojima se zajednica temelji i kao
                                                                               simbolične prakse koje spajaju ljude i
                                                                               stvaraju savez, cjelovitost, zajedništvo
                                                                               (The Disappearance of Rituals, 2020, 6).
                                                                               S tim u vezi, Han smatra da nestanak
                                                                               simbola ukazuje na sve veću atomizaciju
                                                                               društva, dok društvo, istodobno, postaje
                                                                               sve narcisoidnije, što znači da se razvija
                                                                               averzija prema objektivnoj formi koja se
                                                                               izbjegava u korist subjektivnih stanja:
                                                                               “Oni koji se posvećuju ritualima moraju
                                                                               zanemariti sami sebe. Rituali proizvode
                                                                               distancu od sebe, samotranscendenciju.
                                                                               Oni depsihologiziraju i deinternalizira-
                                                                               ju one koji ih izvode” (7).
                                                                                  Običaji i rituali temelje se na pre-
                                                                               dajama, a u jednoj od predaja o šejhu
                                                                               Hajdar-dedi Kariću se kaže da je on pri-
                                                                               mio islam od sultana Mehmeda II Fati-
                                                                               ha i da je kao čelnik Bošnjaka tog kraja i
                                                                               kao dede (poglavar derviškog reda) utje-
                                                                               cao na to da uz njega na hiljade Bošnja-
                                                                               ka prihvati novu vjeru. To je temelj za
                                                                               praksu održavanja dove i posjećivanja
                                                                               džamije na Karićima i sasvim sigurno
                                                                               može biti izvorom vjerskog i nacional-
                                                                               nog ponosa našeg naroda; prema tome,
                                                                               zarad ličnog i kolektivnog duhovnog
                                                                               zdravlja, potrebno je udaljiti se od sa-
                                                                               vremenih tendencija racionalističkog
                                                                               filtriranja i odbacivanja “anahronog” sa-
           Husein ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, odr-  držaja, gdje je cilj svaku naznaku svetog
           žao je govor na centralnom događaju manifestacije “Dani bosanske duhovnosti –   (poput kakvog tumornog tkiva) žurno
           Karići 2022”, odakle je poslao nekoliko vrlo važnih poruka.         ukloniti iz kolektivnog bića.
           Obraćajući se prisutnim vjernicima u haremu Hajdar-dedine džamije na Karićima,   S nestankom svetog, prema mišlje-
           reisul-ulema je kazao da svako vrijeme, pa i naše, ima svoje izazove. Dodao je da i   nju Kołakowskog, javlja se jedna od
           mi, kao narod, imamo naš izazov.                                    najopasnijih iluzija naše civilizacije, a
           “Moramo znati kuda idemo, moramo znati za kim idemo, moramo poznavati onoga   to je iluzija da nema granica promjena-
           koji staje ispred nas, moramo znati kakav je čovjek, moramo znati u šta vjeruje, mo-  ma kroz koje ljudski život može proći, a
           ramo znati je li hrabar, moramo znati hoće li nas ostaviti kada bude teško. Ovih dana   biti potpuno slobodan od svih pritisaka
           čujem glasove koji kažu što nas to prebrojavaju. Želim vam ovdje sasvim iskreno   tradicije znači smjestiti se u prazninu i
           kazati: da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bi-  tako se, jednostavno, raspasti, jer smi-
           smo ovdje danas bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo   sao može doći samo iz svetog (72-73).
           se prebrojavati”, njegove su riječi.                                Upravo pred bujajućom rijekom vester-
           Kako je podvukao, trebamo to uraditi radi naše djece.               nizacije, koja se skoro bez ikakve brane
           “Moramo znati da su oni dolazili po našu djecu, mnoga od naše djece nisu više   razlijeva porama bh. društva, bosanski
           među nama. Naših očeva, naših majki, naših sestara, naše braće, naše djece. Tamo   čovjek još uvijek ima postojanu, iako
           gdje se nismo prebrojavali njih više ne brojimo. Ne možemo ih brojati. Nema ih više.   sićušnu priliku da izbjegne samode-
           Zato, pamet u glavu. Oni imaju svoju priču, a mi našu priču. Našu bosansku priču,   struktivnu “utopiju čovjekove savrše-
           našu muslimansku priču. Želimo da naša djeca rastu slobodno, da naša djeca budu   ne autonomije” (Kołakowski, 73) kroz
           muslimani, da u ovoj zemlji žive dostojanstveno, da im niko ne prijeti. I trebamo znati   dalekosežne običaje, kao što je i dalje
           da drugi o nama neće voditi računa”, poručio je.                    posjećena i Bošnjacima još uvijek rele-
                                                                               vantna dova na Karićima.       n


                                                                                                    STAV 5/8/2022 49
   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54