Page 20 - STAV broj 379

POLITIKA

Članak “Hrvatsko-bosanskohercegovački odnosi”

DEJAN JOVIĆ RAZOTKRIVA

HRVATSKU POLITIKU PREMA

BOSNI I HERCEGOVINI

Dejan Jović u svome članku otvara pitanje konstitutivnosti naroda te navodi kako je u Hrvatskoj
postalo teško razgovarati na tu temu koja se tabuizira te javnost ne trpi suprotno mišljenje. Najveća
tabuiziranost vlada u povezivanju Hrvata u BiH s pojmom nacionalne manjine. Iako, kako Jović
navodi, presedan je da su Hrvati i Srbi suveren narod u Bosni i Hercegovini pored činjenice da

imaju svoju matičnu državu u kojoj su također suveren narod, a države su i etnički homogene.
“Stvaranjem matičnih nacionalnih država, status onih pripadnika naroda koji ostanu izvan njenih
granica mijenja se i to uvijek tako da se njihov etnički status snižava.

Piše: Armin HODŽIĆ

dnosi Republike Hrvatske i Bo-
sne i Hercegovine obilježeni su
odnosima Hrvata i Bošnjaka, na-
Orodima s dugom historijom me-
đusobnih odnosa koji su često imali svoje
faze saradnje, ali i sukoba. Proteklih neko-
liko godina odnosi između dviju susjednih
država s kopnenom granicom dužom od
1.000 kilometara nalaze se u slijepoj ulici.
Republika Hrvatska insistira na izmjenama
Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koji
bi omogućio da Dragan Čović bude ponov-
no izabran u Predsjedništvo BiH.
U kontekstu aktualnih odnosa, profesor
s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Dejan Jović napisao je članak pod naslovom
Hrvatsko-bosanskohercegovački odnosi. Jović je
pored akademske karijere od 2010. do 2014.
godine obnašao dužnost glavnog analitičara Jović svojim radom često pomiče grani- hrvatska diplomatska misija ona u Bosni i
predsjednika Republike u statusu posebnog ce konvencionalnog, a tako je i kada je riječ Hercegovini. “Prema podacima Ministarstva
koordinatora u Uredu Predsjednika. Jovića o Bosni i Hercegovini, s njegovim stavovi- vanjskih i europskih poslova, trenutno je u
je tadašnji predsjednik Ivo Josipović smi- ma mogli bi se složiti i Bošnjaci i Hrvati i Bosni i Hercegovini na službi 13 diplomat-
jenio 2014. godine zbog njegovog stava o Srbi, ali isto tako postoje i stavovi s kojima skih predstavnika u ambasadi u Sarajevo,
referendumu održanom u Hrvatskoj 1991. se neki od njih nikako ne bi usuglasili. To te još tri generalna konzula – u Mostaru,
godine. Večernji list tada je objavio: “Pred- pokazuje razinu objektivnosti koju Dejan Tuzli i Banjoj Luci, te dva konzula u kon-
sjednik Ivo Josipović bio je jučer prisiljen Jović donosi te, iako je aktivan pripadnik zulatima u Vitezu i Livnu. S 18 diplomata,
distancirati se od najnovije teze svoga glav- srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj (bio hrvatska diplomatska misija u BiH je veća
nog analitičara Dejana Jovića koji je ustvrdio je i kandidat SDSS-a za Evropski parlament), od one u Sjedinjenim Američkim Država-
da je referendum o hrvatskoj nezavisnosti u ne pokazuje ostrašćenost i pristranost koja ma (šest diplomata u veleposlanstvu i devet
svibnju 1991. bio ‘vrlo neliberalan.’” Pored je postala neizostavna poveznica za većinu konzula), SR Njemačkoj (5+1), Kini (5+1),
toga, Dejan Jović objavio je nekoliko knji- intelektualaca na Balkanu, a posebno u Bo- Ujedinjenom Kraljevstvu (5), Italiji (4+2)
ga prije svega o bivšoj Jugoslaviji i njenom sni i Hercegovini. i Francuskoj (4) – dakle u velikim zemlja-
raspadu, a nedavno je objavio i knjigu pod Na početku svoga rada Jović ističe ko- ma Zapada.”
naslovom Rat i mit: politika identiteta u su- liko je Bosna i Hercegovina važna za vanj- Nakon toga, Dejan Jović otvara pita-
vremenoj Hrvatskoj. sku politiku Hrvatske. Uvjerljivo je najveća nje konstitutivnosti naroda te navodi kako

20 10/6/2022 STAV