Page 57 - STAV 78 01.09.2016

Veneciji, gdje je Ivana studirala arhitek- Cijene ćilima “Kobeiagi” jesu od 300 do 2.000 eura, zavisno od
turu, a Nina industrijski dizajn. Nakon dimenzija. “Najviše ćilima prodajemo u Njemačkoj, mada smo
završenog fakulteta, njihovi su se putevi
nakratko razdvojili jer je Ivana nasta- imale narudžbe od Brazila do Južne Koreje”, kaže Ivana. Riječ
vila studij u Barceloni na Univerzitetu je o vrlo traženim unikatima iako nisu jeftini, jer tkalje za izradu
Elisava i Universitat Politècnica de Ca- ćilima dimenzije 100 x 70 centimetara trebaju četiri dana, a za
talunya-Campus Nord, a Nina na Royal
Collage of Art u Londonu. “Radile smo veći s dimenzijom 200 x 300 centimetara i do šest sedmica
na dosta različitih projekata, u arhitekturi
i dizajnu i u ilustriranju, a prava saradnja učile, ova će tradicija izumrijeti”, upozo- bio tzv. begovski ćilim, koji je tkan više
počela je kad sam se doselila u Ljubljanu rava Ivana. mjeseci. Kada bi tkanje bilo završeno,
i udala za Nininog prijatelja iz djetinjstva. “Operi noge u rijekama / Bosna je iznošen je i okretan prema suncu kako bi
Prošle smo godine otvorile zajedničku ćilimom zastrta”, završni su stihovi pje- se potvrdilo da kroz njega ne prolazi niti
firmu”, priča Ivana. sme Bosna Nedžada Ibrišimovića. U Bo- jedna zraka. Time je pokazivana gustoća
Kažu da žele predstavljati svoj brend sni je prilikom ulaska u kuću obavezno tkanja i dokazivana kvaliteta. Od ukrasa
na različitim sajmovima dizajna po svi- izuvanje obuće. To se više ne napominje, su se uglavnom koristila prava, cik-cak
jetu jer tako najlakše dođu do klijenata i nego se podrazumijeva. Cijenjen je ovdje linija, trokut, romb, kao i motivi iz flore
poslovnih partnera. “Povećanjem proda- dom, pa time i prostirka koja se gazi jer i faune rađeni veoma stilizirano.
je povećali bismo i broj žena koje rade za je u njeno tkanje uloženo mnogo truda i Prema Ivaninim riječima, nažalost,
nas. Samim tim što ćemo pokazati da je ljubavi. Bosanski ćilimi odraz su kultu- većini naših ljudi zanimljivije je tuđe od
tkanje nešto od čega se može zarađivati re, tradicije, ali i umjetnosti naroda BiH. vlastitog. “Šteta da je tako jer mislim da
i živjeti, nadamo se da će se mlađa gene- Predstavljaju spoj ljepote i rada. Kada je imamo dosta toga za ponuditi svijetu. U ze-
racija žena odlučiti naučiti tkati. Tkalje ćilim rađen na tradicionalan način, obje mljama Zapadne Evrope ljudi cijene svoju
u Bosni uglavnom su starije od pedeset njegove strane izgledaju jednako, s izra- tradiciju i lokalne proizvode, samim tim
godina. Ako se mlađe generacije ne budu ženim bojama i šarama. Najpoznatiji je su drugačiji od nas”, poručuje Ivana. n

STAV 1/9/2016 57