Page 44 - STAV broj 291
P. 44
DRUŠTVO
Hebib se prisjeća da je zajedno s prof. dr.
Enesom Pelidijom učestvovao u tehničkoj
pripremi ovog skupa, pa su dolazak
gostiju u “Holiday Inn” podijelili na tri
perioda, da ih agresori s brda ne bi vidjeli,
a kojima bi onda bili lahka meta. “Zbog
toga smo rekli da jedni dođu u 8 sati
ujutro, drugi u 8:30, a treći u 9. Tako smo
izbjegli masovno kretanje po gradu, jer
bili bismo dobra meta ovim s Trebevića
koji su nas gađali snajperima i granatama.
Mi smo tada vrlo uspješno održali Kongres
bošnjačkih intelektualaca i nastavili smo
s radom. U našem programu uvijek smo
imali sva najznačajnija pitanja koja su se
u to vrijeme pojavljivala u toku borbe za
Bosnu i Hercegovinu
Hebib pojašnjava da on nikako nije bio prvi, iako ga svi tako na-
zivaju, jer je zapravo 1878. godine u Begovoj džamiji održan Prvi
bošnjački sabor, tako da bi se ovaj iz 1993. godine mogao nazvati
Drugim saborom Bošnjaka. “Danas nam je vrijeme teško zbog
korone, a tada je bilo još teže zbog granata koje su uvijek gađale i
uništavale građane ovog grada. Tada smo dali inicijativu i dogo-
vorili smo se s BZK ‘Preporod’, s Islamskom zajednicom u BiH
i s ‘Merhametom’ da organiziramo Sabor. Napravili smo dobre i
temeljite pripreme za ovaj historijski dan, koji ostaje dobro za-
bilježen u historiji bošnjačkog naroda. Na taj Sabor smo pozvali
sve ljude iz BiH, koliko je to bilo moguće, kako bismo predsta- naše pravo ime koje smo u historiji svojoj imali, a koje su nam i
vili sve institucije. Oko 387 delegata smo tada pozvali, a uspješno u Drugom svjetskom ratu oduzimali. Kada su nas zvali u parti-
se odazvalo njih 352. Jedina tačka dnevnog reda Sabora koji smo zane, pisali su nas pod Muslimane, a kada je održan i ZAVNO-
održali u ‘Holiday Innu’ bila je Ženevski dogovor, nazvan ‘mirov- BiH i AVNOJ donosio odluke, onda su nas Muslimane proglasi-
nim dogovorom’. Međutim, taj ‘mirovni dogovor’ ponajviše je bio li nacionalno neopredijeljenim. Tako nam se licemjerno vraćalo
kapitulantski dogovor da Bosna i Hercegovina kapitulira kako bi sve to skupa što smo iz duše svoje pokušali sačuvati, i svoj narod
nas oni mogli onda podijeliti. Na ovim temeljima i saznanjima i svoju zemlju. O tome je govorio Muhamed Filipović i on je po-
smo pripremali Sabor. Prvi dio Sabora koji smo održavali otvorio krenuo inicijativu da se vrati staro ime Bošnjaka, jer u historiji
je profesor Enes Duraković, koji je predsjedavao u Saboru. Prvi je ono tako i korišteno i upotrebljavano. Pored Muhameda Fili-
govor održao je rahmetli Alija Isaković, koji je govorio o značaju povića, govorio je i tadašnji reisul-ulema Mustafa ef. Cerić, koji
održavanja tog skupa i o značaju mobilizacije naše intelektualne je citirao nekoliko kur’anskih ajeta govoreći kako nas i Kur’an
snage u odbrani BiH. Pored toga, govorio je i rahmetli Muhamed obavezuje u odbrani svog naroda i svoje zemlje. Haris Silajdžić,
Filipović i on je prvi pokrenuo staru inicijativu da se vrati nama tadašnji ministar vanjskih poslova, u svom je govoru upozorio na
KONFERENCIJA SE PRATILA IZ ČITAVOG SVIJETA
Videokonferenciju održanu povodom 28. septembra – Dana Alispahić. Videokonferenciju pratile su važne ličnosti za Boš-
Bošnjaka pratili su Bošnjaci iz cijelog svijeta. U javljanju tokom njake, poput prof. dr. Enesa Pelidije, prof. dr. Fehima Nametka,
videokonferencije učešće su uzeli prof. dr. Sanjin Kodrić, akade- te Mustafe ef. Spahića, kao i Bošnjaci iz brojnih zemalja cijelog
mik dr. Ferid Muhić, akademik prof. dr. Dževad Jahić, mr. Avdo svijeta, krenuvši od Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova, Ma-
Hebib, dr. Jasmina Curić, Mirza Luboder, dr. Zećir Ramčilović, kedonije, Turske, Danske, Norveške, Švedske, Velike Britanije,
Abdullah Gül, Hilmi Erdem, Namik Alimajstorović, Redžo Kojić, Belgije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih
Muhedin Fijuljanin, a moderatori su bili Rizvan Halilović i Safet Država, te Australije.
44 1/10/2020 STAV