Page 49 - STAV broj 291

imao problema. Zašto? Pa ljudi koji su
došli u grad bili su neškolovani. Pa sru-
šili su nam staru čaršiju! Pitali su se šta
će nam išta iz turskog perioda… Malo je
falilo da kažu da će oni napraviti i stariju
čaršiju od osmanske”, ispričao je Muris.
Prepoznajete li ovaj osmanofobni diskurs
među nekim istaknutim imenima naše
historijske nauke danas?
OHRANOVIĆ: Rahmetli Hamid Diz-
dar upamćen je kao ličnost koja je ima-
la ogroman utjecaj na razvoj Historij-
skog arhiva Sarajevo i udaranje temelja
naše ustanove. Na njegovom čelu nala-
zio se od 1951. do 1967. godine. Veliki
broj arhivskih dokumenata i rukopisa
zaprimljen je u Arhiv tokom njegovog
mandata. Svjedočenje njegovog sina
koje ste sada ispričali očiti je dokaz da
treba vremena da se ti kompleksi o ko-
jima govorimo zaliječe. Možda su neka
idealiziranja osmanskog perioda upravo
rezultat takvih pritisaka? Nisu tokom
osmanskog vakta bosanskim sokacima
i mahalama tekli med i mlijeko, bilo je
i dobrih i loših vremena, ratova, nasi-
lja, siromaštva, ali nećemo okretati gla-
vu od onog što je osmanska ostavština
koji su primili islam – Hrvata, Srba, Ma- STAV: Prošle godine intervjuirao sam Mu- u pozitivnom smislu. Recimo, Sarajeva
đara itd. Sve je to utkano u bosansku kul- risa Dizdara, sina velikog Hamida Dizdara. kakvog danas poznajemo sigurno ne bi
turu i identitet. Ali naš nukleus i matica Pričao je i o ulozi njegova oca u otkupljiva- bilo bez Osmanlija i Isa-bega Ishakovi-
jesu srednjovjekovna Bosna i njen narod nju velikog broja starih rukopisa, Kur’ana, ća. Nije historija počela 1945. godine.
iliroslavenskog porijekla sa svom svojom prijepisa raznih dijela iz orijentalne knji- S druge strane, nećemo zaboravljati ni
religijskom kompleksnošću. Naši preci jesu ževnosti, poetskih i proznih rukopisa, sta- pozitivne strane perioda poslije 1945, a
Kulin ban, ban Stjepan Kotromanić, kralj rih novina i drugog pisanog i štampanog nećemo ni šutjeti nad onim negativnim.
Tvrtko I Kotromanić, naši plemići Kosače, štiva. “Otac je formirao orijentalnu zbirku
Pavlovići, kao i druge bosanske plemićke jer je historija Sarajeva uglavnom vezana STAV: Je li došlo vrijeme da se znanja iz
porodice. Ali je naš i Gazi Husrev-beg, bo- za osmanski period. Tada je, sjećam se, različitih perioda naše historije napokon
sanski sin i sultanski unuk! Naši su i veliki sistematiziraju i smjeste u racionalan
vezir Ahmed-paša Hercegović, sin hercega okvir unutar kojeg bi svaki period dobio
Stjepana Kosače, veliki vezir Mehmed-paša zasluženo mjesto?
Sokolija ili Sokolović i mnogi drugi. Zašto Itekako je vrijeme da se OHRANOVIĆ: Itekako je vrijeme da se
bismo se trebali bilo koga od njih odrica- napiše višetomna historija Bosne i Her-
ti? S druge strane, protiv sam bilo kakve napiše višetomna historija cegovine u kojoj bi stručnjaci iz svakog
mitologizacije historijskih procesa. Histo- Bosne i Hercegovine posebnog historijskog razdoblja naše
ričari se trebaju držati naučnih činjenica. zemlje napisali svoje radove na osnovu
u kojoj bi stručnjaci najnovijih naučnih rezultata i spozna-
STAV: Ako nisu isključivi i ako oni svje- ja. To se trebalo desiti i ranije, ali, na-
doče o kontinuitetu, kako je moguće da iz svakog posebnog žalost, okoštalost i nespremnost da se
među našim savremenim historičarima historijskog razdoblja jasno identificiraju problemi drže nas
prepoznajemo skupine, da ne kažem ta- taocima. Politička nestabilnost također
bore, onih koji bi, čini se, jedan dio našeg naše zemlje napisali je problem. Ovakav projekt mora imati
naslijeđa (bio on srednjovjekovni, osman- svoje radove na osnovu podršku različitih nivoa vlasti. Ovom
ski, komunistički – ovisno od “tabora”) prilikom javno pozivam da krenemo s
najradije prešutjeli? najnovijih naučnih radom i da se udružimo u tom projektu.
OHRANOVIĆ: Pretpostavljam da se radi Historijski arhiv Sarajevo dat će u tome
o kompleksima. Možda iza svega stoji i rezultata i spoznaja. To svoj maksimalni doprinos.
dodvoravanje nekim krugovima u “re- se trebalo desiti i ranije,
giji” i šire. Lično, ne smeta mi da vodim STAV: Rađa li se među našim historiča-
raspravu koja je naučno utemeljena i koja ali, nažalost, okoštalost i rima nova generacija spremna hrabro se
je, naravno, u okviru civilizacijskih ma- suočiti s ovim izazovima i na nov način,
nira. Treba da bude jasno da su vremena nespremnost da se jasno bez učitavanja savremenih identitetskih
kad smo mi trebali nečija odobravanja sa identificiraju problemi politika, sagledati našu historiju?
strane davno prošla i da je sloboda krva- OHRANOVIĆ: Ima takvih. Vjerujem da
vo plaćena. drže nas taocima će ih biti i više i da će biti hrabriji. n

STAV 1/10/2020 49