Page 3 - STAV 72 21.07.2016

UVODNA RIJEč

Filip Mursel Begović

Ase leži rahmetli dedo iz Donjih Moštra kod Visokog

U zemlji svojoj

na baštini tUždi

Bili u Budvi na regionalnim susretima na- tradicije”. Strani su arbitri s ponosom isti- nekropole, to su greblja u kojima se nalaze
prednih mladih osnovnoškolaca Hrvat, Sr- cali da je ovo dobar korak k zajedničkom kosti naših predaka, sada zajednička bašti-
bin, Crnogorac i Mali Mujo. Pita njih jed- pomirenju te da je upravo zajednička no- na četiriju zemalja.
nom tako vrli učo neki: “Djeco, znate li vi minacija bio jedan od razloga uspješnog Sjećam se koliko sam bio opijen nakon
ko je, gdje je, odakle je, kuda je, šta je, taj ishoda. I tako je nama stećak, kojemu je što sam iščitao znamenitu a zaboravljenu i
stećak, rekti?” matična domovina nesumnjivo Bosna, zapostavljenu trilogiju poetskih eseja Kolo
A odgovor njemu Hrvat prvi dade: odnosno on se nalazi gotovo isključivo na bosanske škole smrti, Kolo tajnih znakova i
“To vam je tamo u Bosanaca onaj kamen!” području nekadašnjeg srednjovjekovnog Kolo svetoga broja Nusreta Idrizovića (Bi-
I Srbin se hitro nadoveza: “To je ono u bosanskog kraljevstva, iselio u dijasporu. jelo polje, 1930. – Zagreb, 2006.), koji se,
Bosni uz cestu, đavo ga odnio!” Iako među Bošnjacima nije vođena niti uz ostalo, bavio naoko neznatnim fenome-
I Crnogorac odgovor imade: “Šta đe je, jedna ozbiljna rasprava na temu zajedničke nima stećaka, skidajući tajnu s nečega što
to je ono u Hercegovini u Bosni!” nominacije (a trebala je biti vođena) niti je nije spremno na potpunu komunikaciju,
A onda, da prostiš, dođe na red Mali održan bilo kakav naučni skup koji bi do- a okreće se kao kotač na kolima, kao život.
Mujo, koji je sve vrijeme zbunjeno šarao nio neku vrstu stajališta ili zaključka, u hr- Okreću se tako kola boljara, baštinika, kle-
očima po učionici. Sjetio se babine priče vatskim su medijima vidno slavili ovaj za- sara, kola nadgrobnika, grobničkih polja-
da je jedan čovjek između grebalja u pola jednički uspjeh govorivši da su stećci neka na, krstjana i svetih došljaka, kola žena u
noći sreo šareno tele i tele mu se nasmijalo vrsta “sive zone” jer ih svi žele prisvajati, plamenu i žena u kamenu, kola prijetnje,
pa je od straha osijedio. straha i kamenog bola. Ko se je jednom
“Hajde, Mali Mujo, šta je to, ko je, gdje počeo baviti fenomenologijom stećaka, ja
je, odakle je, kuda je to, taj stećak, rekti”, Što se tiče tvrdoće, budi sam tek duboko zagrizao u Idrizovićevu
podstakne ga učo. kamen. Budi uvijek kamen. analitičku studiju sa snažnim literarnim
“To je… to je… Pa, znate, jedna zemlja Zamisli kamen koga psuju, uplivima, ubrzo je bio uhvaćen u stvaralač-
imade, u zemlji svojoj na baštini tuždi… koga pljuju, koga gaze, a ku klopku dualizma, antinomija, parova,
Pa…”, nikako da izusti Mali Mujo. suprotnosti... Uostalom, Bosna i stećak u
“Ne pitam te za zemlju, pitam te za ste- on uvijek kamen nekoj su neobičnoj vremenskoj simbiozi.
ćak”, jasnije će učo. Istom je neko navodno otkopao piramide u
“Aha, ako je tako, to vam je ona, i hlad- a posebno bošnjački naučnici, koji su, eto, Visokom i neki su se Bošnjaci počeli zano-
na i gladna, i posna i bosa, i k tome još pr- onako usput, da prostite, i “nacionalisti”. siti maštajući o nekoj novoj historiji svojeg
kosna od sna, da prostite – naša zajednič- A eto, poručuju nam hrvatski mediji da je naroda i zemlje. Pritom, njihova autentična
ka baština”, u dahu odgovori Mali Mujo, čak i “hrvatski” pjesnik Mak Dizdar pisao tradicija koja se ogledala u baštini stećaka
čukunčukununuk Hižoslava, kojemu na svoje najljepše pjesme o stećcima. Čini se da propada po bosanskohercegovačkim ledi-
stećku u obliku nišana piše: “Ase leži rah- u Srbiji nisu previše hajili za ovaj događaj nama i vrletima. Čitajući Idrizovića, osje-
metli dedo iz Donjih Moštra kod Visokog.” jer, bez obzira što su na vlasti tzv. reformi- tio sam strašnu ljutnju zbog te nepravde
Ovaj vic čini nam se prikladan kao ko- rani radikali ili napredni radikali, oni se još koju Bošnjaci rade vlastitoj kulturnoj i
mentar na odluku UNESCO-a da se stećci uvijek nisu posve oporavili od posljednje duhovnoj baštini, tu sklonost mitologi-
uvrste na listu svjetski zaštićene baštine. scene iz Bulajićevog filma Bitka na Neretvi. zaciji svega i svačega, pa, eto, i piramida
Naravno, pozitivno je što će stećci koji ra- U njoj su, naime, Bata Živojinović, Boris nauštrb stećaka. Bosanski stećak ostaje,
pidno propadaju, vjerujemo, napokon biti Dvornik, Pavle Vujisić i Ljubiša Samardžić baš kao i Bosna, veliki bol, a slovo, znak i
zbrinuti. Čitav je poduhvat, s ponosom isti- negdje u vrletima Hercegovine dobro ispra- broj na stećku zemaljsko-kosmičke bajali-
ču svi uključeni, zasluga zajedničke nomi- šili tur četnicima, a prateća scenografija bili ce koje nam pjevaju, a da ih mi ne čujemo
nacijske inicijative država Srbije, Hrvatske, su upravo stećci. Pavle i Ljubiša čak su ju- – uspavanku prije svog konačnog nestan-
Crne Gore i BiH. Zbunjujuće je, međutim, nački pali među stećcima braneći zajednič- ka. Stećak će napokon biti zbrinut, a što je
što se čitav projekt promovirao kao nomi- ku baštinu Dobrih Bošnjana. Tako i treba, bila cijena za to, odgovorio je Mali Mujo:
nacija “zajedničke baštine” ili “zajedničke jer nisu stećci samo mramorovi, kamenovi, “Zajednička baština.” n
urednik@stav.ba

STAV 21/7/2016 3