Page 23 - STAV broj 219

Dok su se Matica hrvatska, Matica srpska, SANU, HAZU i druge
institucije kulture susjednih naroda razvijale i jačale, Bošnjaci
su, iako su prirodno trebali biti u centru zbivanja, u svakom
pogledu, pa tako i kulturološkom, ostajali na periferiji. A danas,
kad osjećaju da je došlo vrijeme da na regionalnoj i svjetskoj
kulturnoj pozornici konačno dobiju mjesto koje im stoljećima
pripada, kada su u znatnoj mjeri oživjeli kolektivnu svijest
o vlastitoj kulturološkoj posebnosti, Bosna i Bošnjaci nisu u
mogućnosti sistemski utemeljiti vlastite kulturne institucije

koliko su originalne, autentične i razno- razvijale i jačale, Bošnjaci su, iako su pri-
like, nego po tome koliko su institucio- rodno trebali biti u centru zbivanja, u sva-
nalno organizirane i utemeljene. kom pogledu, pa tako i kulturološkom,
Kada je riječ o bošnjačkom kulturnom ostajali na periferiji.
naslijeđu i o bosanskohercegovačkim kul-
turnim vrijednostima uopće, mogu se pri- SVOĐENJE KULTURE
čati dvije dugačke, istinite, a međusobno NA KANTONALNI NIVO
oprečne priče. Jedna govori o izuzetnom A danas, kad osjećaju da je došlo vri-
nacionalnom bogatstvu, dugoj, snažnoj jeme da na regionalnoj i svjetskoj kultur-
i prepoznatljivoj tradiciji, izrazitim vri- noj pozornici konačno dobiju mjesto koje
jednostima koje su nastajale kao rezultat im stoljećima pripada, kada su u znatnoj
burne prošlosti, susreta Istoka i Zapada, o mjeri oživjeli kolektivnu svijest o vlastitoj
narodnom duhovnom blagu, autentičnoj kulturološkoj posebnosti, Bosna i Bošnja-
umjetnosti, posebnoj i jedinstvenoj. Ta ci nisu u mogućnosti sistemski utemeljiti
priča obuhvata nekoliko hiljada godina vlastite kulturne institucije. U zemlji u
kulturne prošlosti Bosne i Bošnjaka, od kojoj žive s druga dva naroda, koji svoje
neolitske kulture, preko predslavenske ci- matice nalaze i prepoznaju izvan grani-
vilizacije, srednjovjekovnih kamenih spo- ca Bosne i Hercegovine, do danas nisu
menika i pisama na pergameni, pismenosti uspjeli uspostaviti institucije kulture na
na nekoliko jezika i pisama u osmanskom državnoj razini, i teško da će u dogled-
dobu, remek-djela istočnjačke i zapadnjač- noj budućnosti u tome uspjeti. Primjer
ke arhitekture iz 16. i 17, odnosno s kraja koji, nažalost, hrani pesimizam gorko je
19. i početka 20. stoljeća, pa sve do najsup- iskustvo od prije nekoliko godina, kada
tilnijih muzičkih, književnih, dramskih i su, zbog svjesne i planirane opstrukcije
filmskih ostvarenja modernijeg vremena. srpske politike oličene u tadašnjem mi-
Njeni su akteri i Baton Dezidijatski i Hadži nistru civilnih poslova Sredoju Noviću,
Lojo, i ban Kulin i Uskufija, i Safvet-beg državne institucije kulture, od Zemalj-
Bašagić i Nedžad Ibrišimović, i neimar skog muzeja do Nacionalne biblioteke,
Hajrudin i Josip Vancaš, i Mersad Berber bile pred fizičkim nestankom. Stvar je
i Ibrahim Ljubović, i Ademir Kenović i privremeno spašena djelovanjem ministra
Abdulah Sidran, i svi oni čije je stvaralaš- Adila Osmanovića, te nekih institucija Fe-
tvo nadahnuto Bosnom. deracije BiH, kantona i općina, ali pravo
A drugu priču mogli bismo početi re- i dugoročno rješenje još nije pronađeno.
čenicom nedavno preminulog bošnjačkog U nesretno vrijeme, u kojem su mnoge
historičara Ibrahima Pašića, da su “Boš- naučne i kulturne institucije u nadležno-
njaci jedan od najstarijih evropskih naro- sti kantona a ne države, valja tražiti alter-
NEDOVOLJNO SAMOPOZNAVANJE da koji o svojoj historiji (o sebi) najmanje nativne modele institucionalizacije boš-
A kultura nisu samo pozorišne predsta- zna”. Zbog teškog položaja u kojem su se njačke kulture i nacionalnih vrijednosti.
ve i izložbe slika, ona je i jezik, tradicija, nalazili u posljednjih više od stotinu go- Rješenje bi se moglo tražiti u sistemskom
religija, običaji, graditeljstvo, književnost, dina, Bošnjaci nisu uspjeli izgraditi od- povezivanju lokalnih resursa i kapaciteta i
muzika, ili, jednostavnije kazano, cjelo- govarajući institucionalan odnos prema istovremeno u jačanju nedržavnih, a vrlo
kupno duhovno i materijalno naslijeđe vlastitim vrijednostima. U 20. stoljeću, značajnih institucija nacionalne kulture
svake društvene zajednice. eri u kojoj je većina naroda i društvenih poput “Preporoda”, koji ima tradiciju dužu
Nekada se olahko prihvatalo mišlje- zajednica utemeljila i razvila nacionalne od jednog stoljeća. Jedino se tako mogu,
nje da su neki narodi kulturniji od dru- kulturne institucije, identitet Bosne i Boš- barem dijelom, nadoknaditi izgubljene de-
gih, odnosno da im je kultura bogatija njaka bio je prigušen (da ne upotrijebimo cenije koje su susjedni narodi iskoristili za
ili vrednija nego što su druge, ali su sa- teže i grublje riječi koje bi možda i pre- vlastitu afirmaciju. A zadaća svih bosan-
vremena arheološka, etnološka pa i lin- ciznije opisale tadašnji odnos Beograda i skih i bošnjačkih politika, i onih koje su
gvistička istraživanja u velikoj mjeri uz Zagreba prema Bosni i njenom narodu) u u poziciji i onih koje nisu, mora biti pozi-
ovakvu tezu stavile znak pitanja. Danas dvjema Jugoslavijama. Dok su se Matica cioniranje kulture izvan politike, ako ne i
bi se prije moglo kazati da se nacional- hrvatska, Matica srpska, SANU, HAZU i iznad, kako bi bilo sačuvano i odnjegovano
ne kulturne vrednote ne mjere po tome druge institucije kulture susjednih naroda ono što vrijedi čuvati i njegovati. n

STAV 16/5/2019 23