Page 27 - STAV broj 219

STAJALIŠTA

KRIVO SRASTANJE
Sjećanje na hafiza Seid-efendiju Zenunovića
PRILOG BORBI

PROTIV ZABORAVA

Hafiz Seid-efendija Zenunović poznavao je arapski, turski i perzijski
jezik i napisao je znatan broj radova iz oblasti islamistike. Pouzdani
Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ izvori tvrde da je preveo i Kur’an-i-Kerim. Isti izvori tvrde da je ovaj
prijevod u rukopisu, pisan arapskim pismom, a na našem jeziku,
nestao tokom Drugog svjetskog rata

Da vam kažem meni ime kako je, i djelo hafiza Zenunovića nije zaboravlje- našem jeziku, a spjevao je i dva vefata:
Hafiz Sejjid Zenunović ‘vako je. no, naprotiv, zaokuplja interes struke, pa Smrt hazreti Muhameda, s. a. v. s., i Smrt
I u srezu gradu Brčko tamo je, je njegovom djelu 1996. godine posvećen hazreti Fatime, r. a., ali ih nije odmah obja-
Koraj selo rodno mjesto moje je. simpozij u organizaciji BZK “Preporod” vio, nego u rukopisu “pustio u narod”, da
Zanimanje moje glavno ovo je: iz Zenice i Fakulteta islamskih nauka iz ih pojedinci prepisuju i šire.
Kao imam služim Stare džamije. Sarajeva. Zenunovićevi vefati prepisivani su u
Moju starost da vam kažem nek se zna, Prof. dr. Omer Nakičević, profesor Koraju i okolnim mjestima, a pretpostav-
Sad je meni pedeseta godina. Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, o lja se da ih je spjevao oko 1925. godine.
njegovom djelu će, pored ostalog, zapisati: Tako su, “puštena u narod”, oba njegova
Ovaj jezgroviti poetsko-autobiografski “Metod koji je prakticirao S. Zenuno- vefata, u nečijem prijepisu, došla i do ču-
zapis ostavio je hafiz Seid-efendija Zenuno- vić kod prijevoda Kur’ana primijenit će i venog muderisa Alije Sadikovića iz Janje
vić, pjesnik, prevodilac, autor značajnih kod prijevoda hadisa. Ovo znači da tekst (reis Čaušević zvao ga je “hodža svezna-
radova iz oblasti islamistike (primjerice, hadisa i njegov prijevod piše linearno, da lo”) koji je uočio da u vefatima ima do-
alhamijado tekst o Hidžri, tekst pod na- tekst podvlači jednom linijom i da kod sta grešaka koje su prepisivači napravili,
slovom Mevludska hikaja, prijevod prav- prijevoda koristi pismo arebicu. Osnovni pa je kao prijatelj Seid-efendijin ispravio
nog djela Multeka el-Ebhur itd.), rodom tekst je vokaliziran, pismo sulus, a masti- uočene greške, te na kraju vefata izrekao:
iz Koraja i porijeklom iz tradicionalno lo crne boje.
ulemanske porodice Zenunovića. Preokupacija njegova interesovanja (...) Vefate je Zenunović pravio,
Rodio se 1875. godine u Koraju, u ko- kod prijevoda hadisa koji su nam dostu- Sadiković dod’o i popravio.
jem završava medresu i postaje imam ko- pni, između ostalog, odnose se i na prsten Ti si vefat baš fino napravio,
rajske Atik džamije. Uzgred, svi njegovi i pečat Vjerovjesnika. Mi sada ne znamo Ali svijet pošlje ga iskrivio.
preci bili su imami i hatibi Atik džamije, šta je razlog tome, ali je značajno da se Nešto ispustili, nešto dodali,
te muderisi korajske medrese. Seid Zenunović, autor tako značajnih I po sebi neki prekrojavali.
Hafiz Seid-efendija Zenunović po- originalnih radova ili prijevoda, upustio
znavao je arapski, turski i perzijski jezik u tri najosnovnije naučne discipline isla- Hafiz Seid-efendija Zenunović pre-
i, kako je već navedeno, napisao znatan mistike: prijevod Kur’ana, prijevod glav- selio je u Koraju 1932. godine i ukopan
broj radova iz oblasti islamistike. Između nog pravnog djela hanefijske pravne škole u haremu Atik džamije, a ovaj skromni
ostalog, pouzdani izvori tvrde da je pre- (mezheba) Multeka al-Ebhur, i evo sada i osvrt na njegov život, djelo, pisanu ostav-
veo i Kur’an-i-Kerim. Isti izvori tvrde da hadisom i to djelom Šemail, koje govori štinu, nastojanje je autora ovog teksta da
je ovaj prijevod u rukopisu, pisan arap- isključivo o Vjerovjesniku, a sunnet ili hafiza Zenunovića i njemu slične, a, Bogu
skim pismom, a na našem jeziku, nestao hadis svodi se u krajnjoj liniji na način hvala, ima ih mnogo, otrgne od zaborava
tokom Drugog svjetskog rata. života Vjerovjesnika (s. a. v. s).” i učini neodvojivim dijelom kolektivne
Na svu sreću, za razliku od brojnih Hafiz Seid Zenunović šire je poznat i kulture sjećanja, one kulture koja nam,
iznimno značajnih, a na margine kolek- po svom Mevludu, koji je spjevao i štam- kao narodu, usudio bih se reći, tako bol-
tivnog sjećanja potisnutih ličnosti, život pao 1929. godine, arapskim pismom i na no nedostaje. n

STAV 16/5/2019 27