Page 58 - STAV broj 219

DRUŠTVO

Almanzor, pobjednik s Iberijskog poluotoka

CRNA BEŠTIJA ZBOG KOJE

JE DRHTALA ŠPANIJA

Prema Dikru, popularnom historiografskom djelu o Al-Andalusu koje je napisao anonimni
muslimanski autor koji je živio između 14. i 15. stoljeća, znamo da je Almanzor osvojio i uništio
gradove Zamoru, Simancas, Sepúlvedu, Coimbru, Astorgu i Pamplonu, i to dva puta. Sepúlveda
i Barcelona gradovi su koji su osvojeni i uništeni na brutalan način. U oba napada Almanzorove
snage koristile su almajaneque, divovske katapulte kojima su bacali i po pet stotina kilograma

teško kamenje kako bi uništili zidove utvrda

Piše: Damir HADŽIĆ

“ Prešli su granice kršćanstva i

počeli uništavati mnoga njihova
kraljevstva i ubijati mačem. De-
vastirali su gradove i dvorce i
uništili cijelu zemlju sve dok nisu stigli
do pomorskih zona Zapadne Španije i
uništili Galiciju.” Tim je tužnim riječima
biskup iz 11. stoljeća Sampiro opisao rat-
ne pohode jednog od najvećih neprijatelja
kršćanstva na Iberijskom poluotoku. Zvao
se Abu Amir Muhammad ben Abi’Amir
al-Ma’afirí, poznatiji je bio kao Alman-
zor. Kada je umro, napisano je: “Umro
je Almanzor i pokopan je u paklu.” Onaj
koji je to napisao bio je pun mržnje, ali
je dobro znao što govori. Almanzor je iz-
među 977. i 1002. godine vodio najmanje
pedeset šest vojnih akcija uglavnom protiv
kršćanskih kraljevstava na sjeveru poluo-
toka. Vrhunac njegovog vojevanja bio je
997. godine, kada je opustošio Santiago kako bilo, 22. februara 967. upravljanje je postao njegov najveći branitelj i zavr-
de Compostelu. “Uništio je crkve, samo- imovinom prestolonasljednika Abderra- šio (bilo mačem ili političkim intrigama)
stane i palače i spalio ih vatrom”, napisao mana bilo je povjereno Ibn Abi Amiru s sa svakim ko je stao na put novom hali-
je Sampiro. Ostavili su netaknutim samo plaćom od petnaest dinara mjesečno. Isto- fi, ali ne zato što je tog dječaka smatrao
grob jednog apostola iz razloga koji i da- dobno je postao upravitelj svojstava Sub- sposobnim političarem već zato što mu
nas ostaju enigma. Strah ili poštovanje? ha”, objašnjava Ana Echevarría Arsuaga, je u ranoj dobi omogućeno da postane
Nikada nećemo saznati. profesorica srednjovjekovne historije, u pravim vladarom iz sjene. Godine 981.
svom radu o Almanzoru. Nakon toga, i u Cordobi je postalo jasno da Almanzor
ZVIJER ILI HISTORIJSKA VELIČINA nakon prerane smrti njegovog učenika, teži postati halifom. Te je godine Ibn Abi
Rođen je 938. godine u porodici du- nastavio je s istom ulogom s nasljedni- Amir porazio svog punca Galiba unatoč
gačke vojne tradicije. Njegovi preci bili kom Abu’l-Walidom Hisamom. Postao činjenici da je Galib imao pomoć grofa
su dio muslimanskih vojnih snaga koje je jedan od najpouzdanijih ljudi halife. Castille i kralja Navarre. Nakon toga je
su prešle Gibraltarski tjesnac 711. godi- Posljednji poticaj u njegovoj politič- dobio nadimak “Al-Mansur” (Almanzor,
ne kako bi napali Iberijski poluotok. Al- koj karijeri dogodio se 976. godine, na- pobjednik), što je bila privilegija samo ha-
manzor je studirao u halifatu Cordoba. kon smrti Al-Hakama II. Od tada je po- lifa tog vremena. Isto se dogodilo kad se
Tamo se počeo penjati na političkoj lje- čela borba za prijestolje, u kojoj su mnogi preselio u Medinu Alzahiru, grad koji je
stvici u palači sve dok nije imenovan za htjeli i insistirali na preuzimanju palice izgrađen kako bi u njega bila premješte-
učitelja sina Halifa al-Hakama II. “Bilo od mladog Hisama II. Ibn Abi Amir tada na muslimanska prijestolnica poluotoka.

58 16/5/2019 STAV