Page 16 - STAV broj 263
P. 16

DOBA KORONE



          gubicima, izvozno orijentirani proizvod-  u kontekstu kako ekonomisti definira-  nama. Neophodno je stoga da vlade svih
          ni sektor već osjeća teškoće u poslovanju,   ju krizu, ali da je došlo do kratkoročnog   zemalja, a tako i Bosne i Hercegovine,
          što će neminovno usporiti ekonomiju.   usporavanja ekonomskih aktivnosti i   pomognu poslovnom sektoru u prevla-
            Jedan od najznačajnijih efekata koji   ekonomskog rasta, tu više nema dilema.   davanju ovog kratkoročnog ekonomskog
          može ozbiljno poremetiti tržišnu ravno-  “Sigurno da će efikasnost sučeljava-  udara na likvidnosti pokazujući dodat-
          težu svakako je panika. Uspaničeni ljudi   nja svijeta s virusom korona primarno,   nu fleksibilnost (npr. u sistemu opore-
          kupuju zalihe hrane, što i nije problema-  u smislu brzine stavljanja pod kontro-  zivanja), proinvesticionu aktivnost (npr.
          tično samo po sebi. Problematično je to   lu, odrediti troškove ovog faktora za   aktiviranjem javne potrošnje), a vodeći
          što je takva situacija pogodna za nesavje-  svjetsku ekonomiju. Ako se to desi u   računa o specifičnostima sektora privre-
          sne trgovce da nerealnim dizanjem ci-  relativno kratkom roku (pretpostavimo   de koji su najviše pogođeni trenutnim
          jena zarađuju ekstra profit i narušavaju   1-2 mjeseca), za očekivati je i oporavak   poremećajem.
          tržište. Također, takvu situaciju trgovci   ekonomskih parametara u relativno   “Ova kriza ima uzrok izvan ekonom-
          mogu iskoristiti da zadržavanjem robe u   skorije vrijeme. U Bosni i Hercegovi-  skog sistema, potpuno egzogeni, vanjski,
          skladištima prave prividnu nestašicu kako   ni također se očekuje pogoršanje veći-  ali s jakim ekonomskim posljedicama. To
          bi imali opravdanje za prodaju po znatno   ne projiciranih ekonomskih indikatora   nismo vidjeli u skorije vrijeme jer su po-
          višim cijenama. Ako situacija s virusom   za 2020. godinu, počev od ekonomskog   sljednje krize koje smo svjedočili (npr.
          postane ozbiljnija, takav scenarij sasvim je   rasta, javnih prihoda, domaćih i stranih   2008. i 2012) bile primarno uzrokovane
          realan. S obzirom na to da panika vodi ka   investicija, a u konačnici i uspjeha na tr-  poremećajima u okviru ekonomskog siste-
          iracionalnom ponašanju po modelu stada,   žištu rada koji smo svjedočili kroz sma-  ma pa su i rješenja tražena kroz interven-
          neophodno je hladne glave razmišljati o   njenje nezaposlenosti. Da li ćemo doći   cije u ekonomskom mehanizmu. Samim
          cjelokupnoj situaciji. Međutim, ne smi-  do negativnih stopa ekonomskog rasta   tim i suočavanje s novim ekonomskim iza-
          jemo izgubiti iz vida da mnogi u Bosni i   i recesije, rano je govoriti, ali, iskreno,   zovom koji je pred nama ići će ruku pod
          Hercegovini u svijesti imaju glad tokom   ne očekujem takav scenarij u konačni-  ruku s vraćanjem povjerenja u uspješnost
          Agresije, to je trauma koja mnoge tjera   ci”, kaže Efendić.         zdravstvenog sektora, a onda indirektno
          da se na prvi znak opasnosti opskrbe na-  Izvor ekonomskog poremećaja, dodaje   i novim pozitivnom zamahom ekonom-
          mirnicama. To ipak treba razumjeti. Ko   on, u ovom slučaju jeste vanjski faktor,   skog sistema”, kaže Efendić.
          se mlijekom opeče, i u jogurt puše.   nešto što je izvan ekonomskog sistema,   S obzirom na to da su države prisi-
            O krizi, odnosno ekonomskom uspo-  ali ipak dovoljno snažan da je doveo do   ljene da se zatvaraju, uvode restrikciju
          ravanju, kako ko voli da nazove aktuel-  promjena u ponašanju potrošača, proi-  za protok ljudi i roba, pitanje Stava je-
          nu situaciju, razgovarali smo s profeso-  zvođača, investitora, vlada, i to u smjeru   ste kakve efekte to može imati na tržište
          rima ekonomskih fakulteta univerziteta   koji ograničava ekonomske aktivnosti. S   pojedinačnih država, na ponašanje po-
          u Sarajevu, Tuzli i Zenici. Svi se slažu u   te strane, adekvatno suočavanje s ovim   trošača, cijene...? Profesor Efendić od-
          jednom – ovo je potpuno nova kriza čiji   problemom, vraćanje povjerenja u smi-  govara: “Ekonomska praksa nas uči da
          uzroci nisu ekonomske prirode, ali po-  slu da strah od većih poremećaja ostane   su ovakve mjere dugoročno ekonomski
          sljedice itekako jesu.            iza nas, sigurno će reducirati negativ-  štetne za sve, ali vjerujemo da se ovdje
                                            ne percepcije, ponašanje ekonomskih   radi o kratkoročnim mjerama i da će i
          ADNAN EFENDIĆ, EKONOMSKI          učesnika, i pokrenuti stvari u optimi-  negativni efekti biti kratkoročni i uskoro
          FAKULTET SARAJEVO                 stičnom pravcu. Samim tim, objašnjava   iza nas. Potrošači će sigurno prilagođa-
            Adnan Efendić, redovni profesor na   Efendić, izuzetno je važno riješiti uzrok,   vati svoje ponašanje novim okolnostima,
          Ekonomskom fakultetu Univerziteta u   a simultano pristupiti internom tržištu   čemu već svjedočimo, a znatnijih pore-
          Sarajevu, smatra da je još rano govori-  kroz specifičnu dozu fleksibilnosti kako   mećaja u cijenama ne bi trebalo biti ako
          ti o svjetskoj ekonomskoj krizi, barem   bismo odgovorili izazovima koji su pred   dođe do stabilizacije u skorije vrijeme.
                                                                               U vezi s dinamikom cijena, bitno je ka-
                                                                   Adnan Efendić  zati da će neke cijene rasti, neke ostati
                                                                               iste, neke padati, a ono što je u konačni-
                                                                               ci relevantno jeste neto-efekt svih ovih
                                                                               promjena, a tu ne očekujemo velike po-
                                                                               remećaje na tržištu.”
                                                                                  Kako god, ova će kriza, zaključuje
                                                                               Efendić, sigurno promijeniti ekonomsku
                                                                               povijest, unijeti nova iskustva u ekonom-
                                                                               ska promišljanja, nove parametre za pro-
                                                                               jekcije i donošenje ekonomskih odluka u
                                                                               budućnosti.
                                                                                  “Za neke je ova kriza već sada šansa:
                                                                               nagli rast tražnje za određenim robama
                                                                               i uslugama vezanim za ovaj zdravstveni
                                                                               poremećaj određenim sektorima donijet
                                                                               će velike profite (npr. farmaceutskom
                                                                               sektoru). Ekonomisti nastoje da u svim
                                                                               prilikama donose najbolje ekonomske
                                                                               odluke, pa i u kriznim. Tu mislimo na
                                                                               potencijalno iskorištavanje šansi u novim
                                                                               okolnostima ili umanjivanje potencijalnih
                                                                               gubitaka u negativnom ciklusu; i jedno



         16  19/3/2020 STAV
   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21