Page 11 - STAV broj 263

da bi svjetska ekonomija mogla izgubiti
oko 2 biliona dolara u proizvodnji i rasti
po stopi od samo 0,5 posto ove godine,
što vjerovatno predstavlja optimističan
ishod. Globalni proizvođač industrijskih
mašina “Caterpillar” izvijestio je o padu
od 11 posto prodaje u Sjevernoj Americi
u januaru, te od 12 posto u februaru, dok
se u Aziji desio januarski pad od 2 posto
i februarski pad od 17 posto, koji se na-
stavljaju u martu. Bloomberg je procijenio
da je kineska ekonomska aktivnost na cca
80 posto prošlogodišnje, no uz pad potra-
žnje u virusom okovanoj Evropi, Kina se
suočava s ozbiljnim problemom. Obim
trgovine kroz luku Hamburg, naprimjer,
pao je za 40 posto ispod prošlogodišnjeg,
izračunatog na godišnjoj razini, u martu.
Zabrane i blokade granica pokazuju
do kakvih problema može doći – ne uvo-
zi se i ne izvozi, a kod nas se uvozi goto-
vo sve strateško – od hrane do nafte, od
higijenskih potrepština do najvećeg broja
lijekova. Pitanje zanemarene proizvodnje
i ekonomskog modela liberalizma u ova-
kvim krizama pokazuje se kao ključno, kao
ključan problem. Posebno se to odnosi i na
monetarni suverenitet kojeg BiH nema, pa
su sve izvanredne mjere potpore privredi
u krizi svedene na raspodjelu fiskalnog se-
gmenta, a on će u, posebno ovako uprav-
ljanoj krizi, biti sve manji.
Nedostatak solidarnosti i kooperativ-
“tržišta” nisu odgovorila sličnom dozom Slučaj “Boeinga” koji više ne može posu- nosti u krizi, čak i unutar EU, dobro je
Trumpove djetinjaste sreće. Velike banke đivati redovnim linijama je simptomati- ilustrirao odgovor šefice Evropske central-
moraju se razdvojiti na komercijalni i in- čan. Ulje na vatru dolijeva ogroman pad ne banke Christine Lagarde 12. marta na
vesticijski dio. Ovaj potonji treba pustiti vrijednosti dionica tih firmi, posebno u novinarsko pitanje hoće li ECB podržati
da propadne. Zavladala je panika i opća ra- naftnom sektoru, uz drastičan pad cijena italijanske obveznice u uvjetima krize s
sprodaja. Važno je da se penzioni fondovi, nafte koji slijedi trendove berzovnih in- virusom korona. Ona je izjavila da “mi
što je prije moguće, izvuku iz tih “investi- deksa i rusko-saudijskog rata cijenama. nismo ovdje da zatvaramo spreadove”, od-
cija”. Odmah treba zaustaviti snižavanje Slijedi povećanje ionako već pojačane sto- nosno da pokrivaju razlike u kamatama
eskontnih stopa, treba ih dići na logične pe otpuštanja radnika, posebno u bankar- na obveznice između država članica. To
razine, i to s dvije stope, jednu nižu za pro- skom i uslužnom sektoru. Federalne rezerve je odmah dovelo do rasta između njemač-
duktivne investicije, a drugu višu za ostale obećale su dodatnih 510 milijardi dolara kih i italijanskih obveznica za 49 posto, a
kredite, što će zakonsko razdvajanje ko- likvidnosti kroz kvantitativno otpuštanje to je značilo povećanje italijanskog duga
mercijalnog od investicijskog bankarstva u naredne tri sedmice, dakle iznosu koji za cca 10 milijardi eura, dok je Milanska
samo regulirati. Države trebaju formirati odgovara onom iz prethodnih 6 mjeseci. berza potonula 16 posto. I to baš kada je
fondove kapitala za izgradnju nove infra- Procjena Washington Posta od 11. marta Vlada Italije objavila povećanje duga kako
strukture, posebno u javnom zdravstvu, je da je slom neminovan jer korporativ- bi se efikasnije suočila s virusnom krizom.
vodoopskrbi i energetici. Dakle, produk- ni dug finansijskog sektora između 11 i Predsjednik Sergio Mattarella odgovorio
tivne tvrtke ne trebaju novog novca nego 16 biliona dolara (ovisno o metodologiji je da Italija očekuje solidarnost, a ne pre-
novu potražnju. Također, treba izmijeniti procjene), od čega je 4 biliona u kategoriji preke od institucija EU. Predsjedavajući
i porezne politike. “smeća”. To je veći iznos od onoga koji je senatskog odbora za finansije Alberto Ba-
Naime, nastranu gubici u finansijskom pokrenuo slom 2008. Kretanje indeksa gnai primijetio je da je Lagrdičina izjava
sektoru, stvarna opasnost jeste gušenje re- na berzama s padovima od nekoliko hi- “vjerovatno najnesretnija ikada izgovore-
alnog. Zbog ogromnog mjehura korpora- ljada bodova pokazatelj je ove činjenice. na od nekog centralnog bankara. Pojasnio
tivnog duga i usporavanjem ekonomskih Federalne rezerve nastavile su operacije je da su evropski građani siti i bolesni od
aktivnosti zbog virusa, što je zapravo nov, spašavanja, i to tako da je od predviđenih institucija koje ih gnjave u normalnim vre-
dramatičan aspekt ove krize, za razliku od 60 milijardi dolara mjesečno kvantitativ- menima, a ranjavaju u vremenima krize.
prethodnih čije su posljedice mogle biti no otpuštanje hiperinflatorno naraslo na EU je propustila jedinstvenu priliku da
ublažene funkcioniranjem realnog sek- 37 milijardi dnevno, na način da kupuju demonstrira svoju korisnost”, zaključio
tora jer su ljudi i dalje radili, a nisu bili u državne obveznice od banaka i time uli- je Bagnai. Dakle, upotrebljivost barem.
karantenama, pokrenuta je kreditna kriza jevaju likvidnost u sistem. Da ne govorimo o solidarnosti i supsidi-
radi prijetnje sve većeg iznosa “loših kredi- Organizacija za ekonomsku saradnju jarnosti kao navodno svetim principima
ta”, dakle neotplativih iz realnog sektora. i razvoj (OECD) izvijestila je 13. marta Unije. n

STAV 19/3/2020 11