Page 91 - STAV broj 293

razgovoru s američkim ambasadorom u Sarajevu da nisu ispu-
njeni postavljeni uvjeti za stupanje na snagu dogovorenog pri-
mirja koji se tiču Sarajeva i Goražda. Borbe su nastavljene. Hr-
vatske snage ušle su 10. oktobra u Mrkonjić-Grad, a narednog
je dana ARBiH oslobodila Sanski Most. Tek nakon toga su is-
punjeni uvjeti vezani za Sarajevo i od prvog minuta 12. oktobra
stupilo je na snagu potpisano primirje. Borbe su zaustavljene
u trenutku kada je stanje na ratištu bilo takvo da su, po prora-
čunima UNPROFOR-a, ARBiH i hrvatske snage kontrolirale
51,6 posto, a srpske snage 48,4 posto teritorije Bosne i Herce-
govine, što je bilo približno odnosu traženom planom Kontakt
grupe i dogovorenim zajedničkim principima.
Time su stvoreni svi potrebni uvjeti za mirovnu konferenciju
koja je održana u američkoj zračnoj bazi u Daytonu od 1. do 21.
novembra 1995. godine, kada je parafiran Opći okvirni sporazum
za mir u Bosni i Hercegovini. Mirovni sporazum svečano je potpi-
san 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u Parizu. Njegovom
provedbom nastala je državna struktura Bosne i Hercegovine
i ustavnopravni okvir u kojem i danas živimo. Iako je iskustvo
izgradnje društva u ovom okviru uglavnom takvo da potvrđuje
jednom već napisanu ocjenu da se radi o dokumentu kojim je
rat bez pobjednika okončan mirom bez pravde, ipak ne treba
operacije i odmah početi s izmještanjem teškog naoružanja, smetnuti s uma težak historijski put i kompleksan sistem fak-
kao i drugim mjerama koje su značile prekid opsade grada. U tora koji su u jednom kratkom periodu morali biti harmonizi-
skladu s usvojenim rokovima, najprije je otvoren aerodrom, rani da se i do takvog sporazuma dođe. Bio je to gorak lijek, ali
a zatim i putevi preko Kiseljaka i Hadžića. Zračna kampanja su i rane na koje je privijen bile teške i duboke. n
NATO-a, kao ni borbena dejstva na području grada, do kraja
rata nisu obnovljeni.
Bez obzira na stabilizaciju stanja na području Sarajeva,
što je predstavljalo njihov nesumnjiv uspjeh, američki pre-
govarački tim i dalje je poticao ofanzivu u Zapadnoj Bosni,
smatrajući je korisnim agensom za mirovni proces u čijem
je nastavku na sastanku ministara vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Jugoslavije s predstavnicima Kon-
takt grupe 26. septembra u New Yorku potpisan naredni do-
kument pod nazivom Sporazum o daljim usklađenim načelima.
Predstavljao je nastavak i dogradnju dogovora postignutog 8.
septembra u Ženevi i predviđao da će se vlade obaju entiteta
odmah obavezati na punu podršku u pogledu ostvarenja slobo-
de kretanja, povratka imovine i skupa međunarodno priznatih
ljudskih prava, da će provesti slobodne izbore pod međuna-
rodnim rukovodstvom, na kojima će biti izabrani državni or-
gani pobrojani u dokumentu, te o više drugih pitanja bitnih
za implementaciju mira.
Nakon usvajanja ovih principa, pregovarači su pristupili us-
postavi primirja kao preduvjeta za održavanje buduće mirovne
konferencije, čiji se rad trebao temeljiti na tri definirana pra-
vila: da svaka delegacija mora imati ovlaštenje za pregovaranje
u ime svoje vlade, da delegacije ne smiju prijetiti napuštanjem
pregovora i da medijima neće biti dopušten pristup.

MIROVNA KONFERENCIJA U DAYTONU
U ime Bosne i Hercegovine, predsjednik Alija Izetbegović
potpisao je 5. oktobra 1995. Sporazum o prekidu vatre u Bosni i
Hercegovini, s tim da je njegovo stupanje na snagu odložio do 10.
oktobra i uvjetovao ga uspostavom snabdijevanja gasom i elek-
tričnom energijom Sarajeva i otvaranjem putnih komunikacija
prema Goraždu u navedenom roku. Prekid vatre dogovoren je
na rok od 60 dana ili do završetka mirovne konferencije. Tekst
sporazuma usaglašavan je u toku noći s Beogradom i Zagrebom,
pa su ga istog dana potpisale i te strane. Nakon toga, u Washin-
gtonu je predsjednik Clinton objavio da je potpisan dugoočeki-
vani sporazum o općem prekidu vatre u Bosni i Hercegovini.
Ipak, još nije bilo rečeno sve što su vojske imale reći na
bojnom polju. Predsjednik Izetbegović izjavio je 9. oktobra u

STAV 15/10/2020 91