Page 35 - STAV broj 201
P. 35
Karlo srbijanski
Da su Bošnjaci narod koji zapravo treba
biti presretan što je opstao kao kolektiv, je bio svjedok odbrane osuđene zločinke predstaviti kao nekada zaostali i primitivni
najbolje se može razumjeti kada se sagle- Biljane Plavšić, da je tvrdio kako je Plav- grad, bolje rečeno orijentalnu kasabu, koja
da ko je sve aktivno doprinosio da nestane šićka time što je “javno prihvatila svoju je u prošlih stotinu godina doživjela veliki
s lica zemlje, ali i ko se sve ubrajao u ne- odgovornost za događaje u Bosni i Her- progres samom činjenicom što je smanjen
utralne faktore koji su imali potencijal da cegovini u prvoj polovici 90-ih dala zna- broj tradicionalno obučenih muslimanki.
utječu na sudbinski važna pitanja za boš- čajan doprinos procesu pomirenja”, iako Strašno je i pomisliti da se osoba takvih
njački narod i njegovu državu. Jedan od je prvom prilikom nakon odsluženja kazne nakaradnih svjetonazora i tako primitivnih
tih “neutralaca” jeste i Carl Bildt, koji se negirala ne samo bilo kakvu vlastitu krivi- predrasuda nekada toliko mnogo pitala u
svakih nekoliko godina potrudi podsjetiti i cu nego i genocid nad Bošnjacima, da je vezi sa sudbinskim stvarima ovog naroda
nas i čitav svijet na to o kakvom se zaista svojevremeno na sastanku Ministarskog i države. Ne ponovilo se!
mračnjaku radi. Bildt, koji je u svojoj dugoj vijeća Evropske unije napad na Srebrenicu
i profitabilnoj političkoj karijeri bio, između tumačio kao posljedice ofanzivnih akcija
ostalog, švedski premijer i ministar vanjskih Armije BiH i HV-a, da je smatrao da se
poslova ove zemlje, mirovni posrednik EU do trajnog mira može doći jedino ustup-
za prostor bivše Jugoslavije, ali i prvi visoki cima Hrvata i Bošnjaka prema strateški
predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, ni- i politički važnijim Srbima i tako dalje, i
kada se nije posebno trudio sakriti svoju tako dalje. Stoga i nije neobična činjeni-
gotovo patološku srbofiliju. Treba se samo ca da ovih dana na svom nalogu na Twi-
podsjetiti da je devedesetih konstantno tteru objavljuje islamofobne šovinističke
tražio opravdanja za Slobodana Miloše- poruke u kojima koristi fotografije Saraje-
vića i nazivao ga “dobrim momkom”, da va i njegovih (muslimanskih) stanovnika s
početka prošlog stoljeća, pokušavajući ga
ponosni dezerter, novootkriveni talent za lin- Nova bošnjačka kletva:
gvistiku i rezidenti klovn Skupštine Kantona dabogda te Nedžad
Sarajevo Damir Nikšić, koji je čak ustvrdio da Latić proglašavao
se u Kantonu Sarajevo moraju istovremeno, ličnošću godine
ravnomjerno i podjednako ne samo učiti nego
i koristiti tri jezika, i to ne odvojeno, nego ih Nedžad Latić izgleda Radončićevoj
se mora miješati i kombinirati, čak i u okviru da je odlučio uzeti zalet komunikaciji sa
iste rečenice! pa odmah na početku samim sobom i
Sve u svemu, teško je i dočarati o kako ne- 2019. prijeći u nedo- vlastitim egom,
vjerovatno drskom, ali i opasnom presedanu stižno vodstvo u utr- što je poprilič-
je ovdje riječ, jer nazivati ovakve atake na su- ci za poltrona godine. no nadrealan
štinu identiteta jednog naroda, njegov jezik i Proglašavanje Fahrudi- prizor. Fahru-
na slobodu da ga se kao takvog izučava, bor- na Radončića “osobom din Šćepo Ra-
bom protiv diskriminacije i borbom protiv po- godine u Bošnjaka” od dončić samom
djela samo je prvi korak ka budućem ataku na Nedžada Latića iliti “re- sebi preko pol-
samo pravo tog naroda da postoji pod svojim dakcije The Bosnia Ti- trona dodijeli
povijesnim imenom – a ne bi to bio prvi put. mesa”, kako se Latić voli samonazi- nagradu, a zatim se, opet sebi, preko istih
Ako ovakvi zahvati u bošnjačka prava i slobo- vati, većini pristojnog svijeta izgleda kao tih poltrona, zahvaljuje što ju je dobio.
de prođu, sasvim je realno očekivati da da- neslana šala ili neka dobra parodija. No, Poltroni, naravno, bivaju nagrađeni, ali ne
nas-sutra Marjanovićeve istomišljenike bude za Latića je to sasvim ozbiljan poduhvat. pretjerano, da se ne uobraze i ne zabo-
iritiralo ili diskriminiralo i pravo Bošnjaka da Čini se da je postao svjestan koliko važnu rave svoje mjesto u poretku stvari, pa je
postoje kao zaseban kolektiv jer time “grubo ulogu u “igrama prijestolja” imaju sujeta i tako Latiću, koji voli lične svađe i fizičke
odvajaju” i “diskriminiraju manjinu koja ne pri- napoleonski kompleks vlasnika “Tornja” obračune predstavljati kao zavjere drža-
hvata takve podjele”. kojeg Latić vjerno i nadahnuto opslužu- ve i nekakvog volšebnog režima, te sebe
je, pa je stoga uvijek spreman za nepri- smatra haman pa bosanskim Pulitzerom,
stojno i bljutavo laskanje. Ali, u suštini, za sada izmakla Avazova nagrada za “no-
tu kao da je ponajprije riječ o nekakvoj vinara godine u Bošnjaka”.
Sastavio: M. D.
STAV 10/1/2019 35
