Page 30 - STAV broj 201

POLITIKA

rata u Bosni i Hercegovini”. Papa je na- PAPINA REAGIRANJA NA SLUČAJEVE ZLOČINA
ročite osjećaje i pažnju izražavao prema NAD SVEĆENICIMA I ČASNIM SESTRAMA
ratnim siročadima u BiH, te isticao da se
u BiH “ubijaju djeca istog nebeskog oca”.
Pohvaljivao je svaku aktivnost među- Telegramom za banjalučkog biskupa mons. Franju Komaricu 19. juna 1992. godine papa
Ivan Pavao II izrazio je veliku tugu i saosjećanje sa žrtvama nasilja nad časnim sestrama
narodne zajednice da se osigura dostava u Novoj Topoli kod Banje Luke, zatim nad svećenicima na području Banje Luke kojima je
humanitarne pomoći. Uz takve pohvale, zabranjeno da obilaze svoje župe, nad župnikom Stipom Šošićem jer je deportiran u lo-
redovno je apelirao da se zaustavi rat u gor Omarska.
BiH. Izražavao je posebnu brigu za ranje- Za papu je bila naročito teška vijest da su 13. novembra 1993. godine ubijena dvojica fra-
nike i porodice poginulih, pa je apelirao njevaca u samostanu u Fojnici – gvardijan fra Nikica Miličević i samostanski vikar fra Leon
da se humanitarna pomoć usmjerava kako Migić. U vezi s tim, bitno je spomenuti da je vijest o njihovom ubistvu za predsjednika Ali-
bi se tim skupinama unesrećenih poro- ju Izetbegovića bila jedna od najtežih vijesti o stradanjima tokom cijelog rata. Taj je slučaj
dica olakšao život. Na Skupštini “Carita- crna mrlja na časnoj odbrani BiH.
sa”, u Rimu 13. maja 1995. godine, pred Pismom za banjalučkog biskupa Franju Komaricu 16. maja 1995. godine papa je izrazio
400 sudionika iz 133 države, papa je odao sućut za zločine koji su se dogodili 12. maja 1995. godine u Presnačama kod Banje Luke,
priznanje toj humanitarnoj organizaciji. kada su u požaru stradali vlč. Filip i sestra Cecilija.

Kada su tokom 1992. godine i kasnije
građani BiH u bijegu od nasilja dolazili u
Hrvatsku, Ivan Pavao II pohvalno se izra- Hrvatima već da dolazi svim Sarajlijama. Jean-Louis Tauran, primili su delegaciju
žavao o ljubavi i kršćanskim osjećajima U skladu s ovakvim odnosom, posjetom Vlade RBiH koju je predvodio ministar
u kojima su građani Hrvatske prihvatali Bosni i Hercegovini 6. juna 2015. godine vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić.
izbjeglice iz BiH. Zahvaljivao se svima u papa Franjo iskazao je poštovanje prema Domaćini su izrazili solidarnost s Vla-
Hrvatskoj i drugim zemljama koje prihva- Sarajevu kao simbolu stradanja u ratu u dom RBiH u naporima da se dostigne
taju izbjeglice iz BiH, ukazujući da je to periodu od 1992. do 1995. godine. mir u BiH;
ljudska i kršćanska dužnost. Pri tome je Treba napomenuti da je Ivan Pavao II – 11. juna 1993. godine primio je pred-
znao da su izbjeglice o čijoj zaštiti brine u kontinuirano, prije, tokom i poslije rata, sjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbe-
najvećem broju muslimani Bošnjaci, ali i primao najviše zvaničnike BiH: govića. O toj posjeti Sveta stolica dala je
ostali. On je ispunjavao duhovnu dužnost – 28. augusta 1991. godine primio je službeno saopćenje da je Izetbegović papi
u korist svih, bili oni katolici, pravoslav- predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju predstavio dramatično stanje u BiH;
ni, muslimani, ateisti... Izetbegovića; – 28. marta 1994. godine primio je
– 25. maja 1992. godine primio je “mu- predsjednika Sindikata BiH Sulejmana
slimansku delegaciju”: reisul-ulemu Ja- Hrlu i njegovu suprugu;
POSJETA SARAJEVU 2003. GODINE
Bilo je planirano i najavljeno da će kuba ef. Selimovskog, Mustafu Plićanića – 2. jula 1994. godine papa je primio
papa doći u Sarajevo augusta 1994. go- i potpredsjednika IZ u Zagrebu Fehima premijera Vlade RBiH Harisa Silajdži-
dine. Međutim, zbog loših sigurnosnih Nuhbegovića. Tom je prilikom članovima ća, o čemu nije bilo nikakvog saopćenja
uvjeta u ratnim okolnostima, na žalost delegacije poručio: “Znajte da niste sami, za javnost;
svih ljubitelja mira, posjeta je odložena, niti napušteni. Katolička crkva je uz vas – 28. novembra 1994. godine primio
ali je tada posjetio Zagreb. Gostujući u uz pomoć svoje mreže organizacija”; je kardinala Vinka Puljića s ostalim bi-
Zagrebu, papa je kroz više govora pokla- – 10. januara 1993. godine primio je skupima iz BiH, brojnim svećenicima i
njao naročitu pažnju u korist dostizanja predstavnike islamskih zajednica iz Evro- rodbinom kardinala Puljića;
mira u BiH. Vrlo je značajno što su za pe. Tom je prilikom gostima rekao da i – 10. decembra 1994. godine papa je
javnost objavljeni pripremljeni tekstovi kršćanstvo i islam “nadahnjuju obavezom primio 200 ratnih udovica iz Sarajeva i
za govore tokom tada planiranog boravka da ustrajemo u postizanju pravde i mira”; drugih dijelova BiH, te im na “hrvatskom
u Sarajevu: narodu, civilnim i crkvenim – 6. marta 1993. godine primio je gra- jeziku” izrazio riječi utjehe i ohrabrenja;
vlastima, biskupima, svećenicima, redov- donačelnika Sarajeva Muhameda Krešev- – 25. juna 1996. godine primio je mi-
nicima i redovnicama, srpsko-pravoslav- ljakovića. Potresne informacije primljene nistra vanjskih poslova RBiH Jadranka
no-muslimanskoj zajednici. od Kreševljakovića o tragičnoj situaciji Prljića. Prijemu su prisustvovali nuncij,
Papa Ivan Pavao II 22. juna 2003. go- u Sarajevu i širom BiH papa je prenosio mons. Francesco Monterisi i ambasador
dine posjetio je Sarajevo. Tom velikom široj javnosti u raznim situacijama kako BiH u Rimu Vlatko Kraljević.
podrškom Bosni i Hercegovini Sveta bi doprinio odvraćanju od rata i uspo-
stolica željela je doprinijeti njenoj unu- stavi mira; Dobri odnosi sa Svetom stolicom na-
tarnjoj stabilizaciji i međunarodnoj afir- – 25. maja 1993. godine čelnici diplo- stavljeni su te je 7. decembra 2017. godi-
maciji. Kada se pripremao za dolazak u matije Vatikana, kardinal Angelo Soda- ne papa Franjo primio predsjedavajućeg
Sarajevo, papa je rekao da ne dolazi samo no i državni sekretar Svete stolice mons. Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.
Po povratku u BiH, Zvizdić je oduševlje-
no govorio o susretu s papom Franjom.
Tokom rata u BiH, u želji da zaraćene države odvrati od upotrebe Obavijestio je javnost da papa Franjo želi
sile, papa Ivan Pavao II podsjećao je na strahote Drugog napredak u procesu pomirenja, suživo-
svjetskog rata. Pratio je razvoj sukoba na prostorima Jugoslavije i ta i jačanja povjerenja među narodima

ukazivao da napetosti u međunacionalnim odnosima treba stišati, u BiH, i to u korist integracije bh. druš-
tva i države. Slične stavove papa Franjo
a krizu rješavati mirnim putem bez upotrebe nasilja. Papini apeli iznio je u svom govoru pred Evropskim
nisu usmjereni samo na zaštitu katolika i Rimokatoličke crkve već parlamentom, sugerirajući da se EU fo-
na zaštitu svih ljudi, naroda i raznih vjera kusira na Zapadni Balkan i izgradnju
mira, posebno u BiH. n

30 10/1/2019 STAV