Page 27 - STAV broj 201
P. 27
svim moralnim, etičkim, općeljudskim i Tako, naprimjer, na generalnoj audijenci- Telegramom od 9. aprila
političkim sadržajima, bez imalo vrijed- ji 20. aprila 1994. godine ukazivao je na 1992. godine, preko
nosnog odstupanja, odnosno bez truna stradanja u okruženom Goraždu. Za Sa- državnog sekretara Svete
proturječnosti. Upravo ta jasnoća i vri- rajevo je govorio da mu je posebno drag stolice, papa je izrazio
jednosna dosljednost potvrđuje papinu grad. Isticao je da je Sarajevu potrebno “solidarnost” i podršku
iskrenost, pravednost, ljudskost i kršćan- razumijevanje i podrška Katoličke crkve predsjedniku Predsjedništva
sku odgovornost. Papa nije nikada pože- i cijelog svijeta, jer je to “grad-mučenik Aliji Izetbegoviću i
lio za kršćane što nije želio i svim drugim i simbol nerazumijevanja”. Narod Sara- “stanovnicima Republike
ljudima na Zemlji. Zato je svugdje bio jeva i Bosne i Hercegovine imao je “po- Bosne i Hercegovine”, što je,
voljen i poštovan. Sasvim je utemeljena i sebno mjesto u papinom srcu”. Zločine faktički, bila podrška politici
opravdana ocjena predsjednika Papinskih u Srebrenici i Žepi ocijenio je kao “jed- odbrane od oružane agresije.
vijeća, kardinala Rogera Etchegaraya, da no od najžalosnijih poglavlja u povijesti Izražavao je simpatije prema
“u zauzimanju za mir u Bosni i Hercego- Evrope”. Poručio je da “Sarajevo, sim- braniteljima BiH, a za one koji
vini niko nije postojaniji i odvažniji od bol Evrope u ratu – treba postati simbol su “razarali i ubijali” rekao
Ivana Pavla II”. Evrope u miru”. je da su “zaboravili na svoju
čovječnost”
Nisu istinite primjedbe da papa nije ZA KAKAV SE MIR ZALAGAO
osuđivao zlo tokom rata u BiH i drugim IVAN PAVAO II agresije. Izražavao je simpatije prema bra-
državama koje su nastale raspadom bivše niteljima BiH, a za one koji su “razara-
Jugoslavije. S papom su razgovarali brojni Od proljeća 1992. godine, kada su li i ubijali” rekao je da su “zaboravili na
novinari iz cijelog svijeta. Oni su putem eskalirali sukobi u BiH, papa Ivan Pa- svoju čovječnost”. Te riječi potvrđuju u
najutjecajnijih medija prenosili stavove, vao II izražavao je veliku brigu za ugro- kojoj je mjeri papa imao osjećaj da iznese
pa se cijelo čovječanstvo moglo uvjeriti u žene građane i narode svih nacionalno- kritički stav, bez uvredljivih tonova. Papa
njegovu istinsku brigu, žal i saosjećanja sa sti i vjera. Telegramom od 9. aprila 1992. je govorio da će Sveta stolica “promicati
žrtvama ratova, gdje god oni bili, pa i onih godine, preko državnog sekretara Svete ideal višenacionalne i viševjerske Bosne
u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. stolice, Papa je izrazio “solidarnost” i po- i Hercegovine”.
dršku predsjedniku Predsjedništva Aliji
Papa je ažurno, iz časa u čas, pratio Izetbegoviću i “stanovnicima Republike Papa Ivan Pavao II, Sveta stolica i
ratna zbivanja u BiH, pa je u svojim go- Bosne i Hercegovine”, što je, faktički, njeni zvaničnici zalagali su se za očuva-
vorima za javnost posebnu pažnju pokla- bila podrška politici odbrane od oružane nje kulturalne posebnosti svake etničke
njao stradanjima u gradovima širom BiH. skupine u BiH. Papa je isticao da se mir
može “temeljiti samo na istini i slobodi”
i da se samo na takvim osnovama postiže
stabilan, održiv i trajan mir, kakav se ne
može postići ako se ignorira posebnost
svake od nacija i vjera kojih ima u BiH.
Isticao je da je temelj istinskog mira pra-
vednost, da bez pravednosti nema mira, a
da se pravednost treba pokazati poštiva-
njem dostojanstva svakog čovjeka, svake
posebne zajednice i svakog naroda i da svi
oni trebaju graditi praksu zajedničkog
života (suživota), u kome “snaga mira
nadvlada snagu mržnje, rata, nasilja”.
Ukazivao je da svaki narod ima pravo da
bude poštovan u svojoj specifičnosti, da
je “nemoralan” svaki napad na narod, te
da se “mir ne gradi oružjem”. Zanimlji-
va je papina metafora: “Pravedan rat koji
treba voditi je – rat protiv ratova.”
Papa Ivan Pavao II pozivao je pravo-
slavnu, katoličku, muslimansku i jevrejsku
zajednicu u BiH da se zajednički zalažu
za mir i da pomažu dijalog političara radi
postizanja mira i međusobnog poštovanja.
Apelirao je da razni politički i društve-
ni, dakle i vjerski subjekti, poštuju volju
naroda u skladu sa zakonitim težnjama.
Podrškom u korist zakonitih težnji papa
se zalagao za poštivanje pravnog poretka
i vladavinu zakona. Vrlo su značajne nje-
gove poruke da je povratak prognanih i
STAV 10/1/2019 27
