Page 28 - STAV broj 201
P. 28

POLITIKA

raseljenih, uz poštivanje ljudskih prava,      opravdati”, da takav rat u Bosni i Herce-     državnika i međunarodnih institucija
“temelj čvrstog i stabilnog mira” te da je     govini “potamnjuje povijest civiliziranog     Evrope i cijelog svijeta da djeluju kako
“razvijanje povjerenja i saradnje među         svijeta i Evrope” i da je “drama u Bosni      bi se zaustavio rat i spriječila stradanja u
narodima nužno za učvršćivanje mira            i Hercegovini brodolom cijele Evrope”.        BiH. Poručio im je: “Zaustavite rat! On
na Balkanu”.                                                                                 ponižava čovjeka i potiče ga na nedostoj-
                                                   Vidjevši da Jugoslavija više ne postoji,  na i sramotna ponašanja.” Zalagao se da
    Preokupiran željom da se rat u BiH za-     papa se zalagao da narodi i države nastale    međunarodne institucije i njihovi najutje-
ustavi, papa je naložio da se 4. i 5. januara  njenim raspadom trebaju “strpljivo i do-      cajniji zvaničnici osiguraju “obustavu va-
1994. godine u Vatikanu održi “studijski       brom voljom” uspostavljati “nove odnose       tre i da se nađu rješenja dostojna čovjeka i
susret, da ispita moguće puteve prikladne      mirnog suživota”. Ocjenama o ratnoj tra-      Evrope”. U svojim govorima pred masama
da potpomognu postizanje mira, neuga-          gediji u BiH papa je ukazivao da su raz-      hodočasnika iz raznih krajeva svijeta, pu-
sive težnje naroda pogođenog patnjom”.         mjere zločina poprimile prijetnju “uni-       tem posebnih pisama, telegrama i na druge
Dakle, papa se oslanjao na potencijal in-      štenja cijelog naroda”, što je ustvari bilo   načine, apelirao je da predsjednici država,
telektualne elite radi iznalaženja najboljih   ukazivanje da se u BiH događaju masovni       zvaničnici UN-a, EZ (EU), SAD... ne pro-
ideja i pravaca djelovanja u korist mira.      zločini genocidnog karaktera. U obraća-       puštaju ni jednu mogućnost i obavezu za
                                               nju za Božić, 25. decembra 1992. godine,      inicijativu radi zaustavljanja oružanih ne-
    Papa Ivan Pavao II bio je presretan kada   papa je konstatirao da je narod u BiH “ta-    prijateljstava u BiH.
je potpisan Dejtonski sporazum, cijeneći       lac programiranog i neljudskog nasilja”.
da je to veliki korak na putu mira. Opti-      Ta ocjena o programiranom nasilju, u vezi         Dakle, on je učestalo pozivao međuna-
mistično je govorio da je tim sporazumom       s ranijom njegovom konstatacijom da se        rodnu zajednicu da zaustavi nasilje u BiH.
osiguran čvrst i trajan mir. Govoreći tako     ratom u BiH želi uništiti cijeli narod, još   Ocijenio je da je tragedija BiH ustvari i tra-
u povodu Dejtonskog sporazuma, Papa je         uvjerljivije indicira genocidna obilježja     gedija cijele Evrope, jer rat koji “razdire
nagovijestio svoj dolazak u Sarajevo.          oružane agresije na RBiH. Na prijemu          Bosnu i Hercegovinu razdire i Evropu”.
                                               zvaničnika Konferencije o evropskoj si-       Rat u BiH papa je nazivao “ranom na srcu
PAPINA MORALNA                                 gurnosti i saradnji, papa je, pored osta-     Evrope”. U uskrsnoj poruci 11. aprila 1993.
KVALIFIKACIJA RATA U BiH                       log, rekao da se nužna sigurnost u Evropi     godine rekao je da “okrutna drama koja se
                                               i svijetu “neće nikada uspostaviti ako se     odigrava u Bosni i Hercegovini ponižava
    Tokom rata u BiH, u želji da zaraće-       ozakone teritorijalna osvajanja postignuta    Evropu”. Isticao je da je “čin ljubavi bra-
ne države odvrati od upotrebe sile, papa       silom, ako se ‘etničko čišćenje’ koje nije    niti onoga ko je nepravedno napadnut”, a
Ivan Pavao II podsjećao je na strahote         ništa drugo nego genocid prihvati kao         da “želja za mirom” treba da “nadjača žeđ
Drugog svjetskog rata. Pratio je razvoj        metoda, ili ako se očito krše najosnovnije    za vlašću i osvetom”, što se trebalo shvati-
sukoba na prostorima Jugoslavije i uka-        norme humanitarnog prava”. Dakle, pre-        ti kao implicitan poziv za angažiranje me-
zivao da napetosti u međunacionalnim           ma općeljudskim, moralnim kriterijima,        đunarodne zajednice da u krajnjoj nuždi
odnosima treba stišati, a krizu rješavati      papa je ocijenio da su agresorski osvajač-    vojnim sredstvima zaustavi rat i nasilje
mirnim putem bez upotrebe nasilja. Pa-         ki pohodi kakvi su bili na teritoriju BiH     u BiH. Taj i slični stavovi bili su poticaj
pini apeli nisu usmjereni samo na zašti-       genocidnog karaktera.                         moćnim faktorima međunarodne zajedni-
tu katolika i Rimokatoličke crkve već na                                                     ce da pomognu pravednu odbranu BiH od
zaštitu svih ljudi, naroda i raznih vjera.         Ohrabrujući sve one koji se bore protiv   nepravedne oružane agresije.
                                               zla u BiH, Ivan Pavao II bio je optimista
    Ratne sukobe u BiH Sveta stolica i njeni   da će “u konačnici dobro pobijediti zlo,      PAPINA BRIGA ZA
zvaničnici smatrali su “bratoubilačkim”,       ljubav mržnju, razdor ludilo sukobljava-      HUMANITARNU POMOĆ
štetnim, beskorisnim. Papa je ukazivao         nja”. U tom kontekstu, bitna je papina
da, umjesto bratoubilačkih sukoba, razli-      podrška nužnoj odbrani RBiH jer “sva-             Gdje je god dolazio i obraćao se kato-
čiti narodi trebaju graditi “bratsku” slogu    ki narod mora imati pravo da se brani”.       licima i svećenstvu Rimokatoličke crkve,
i međusobno poštovanje. Rekao je da su                                                       papa je pozivao hodočasnike i svećenike
“bratoubilačke borbe na prostoru Balkana           Kada se obraćao cijelom čovječanstvu,     da ne zaborave narod u BiH, da mole za
trn u tijelu Evropljana”, da se “divljački     papa je spominjao obavezu utjecajnih
rat u Bosni i Hercegovini ne može ničim

Papa Ivan Pavao II u Sarajevu                                                                Stavovi pape o prilikama
                                                                                             u BiH od početka 1992.
                                                                                             pa do kraja rata 1995.
                                                                                             godine bili su kontinuirano
                                                                                             dosljedni u svim moralnim,
                                                                                             etičkim, općeljudskim i
                                                                                             političkim sadržajima,
                                                                                             bez imalo vrijednosnog
                                                                                             odstupanja, odnosno bez
                                                                                             truna proturječnosti. Upravo
                                                                                             ta jasnoća i vrijednosna
                                                                                             dosljednost potvrđuje papinu
                                                                                             iskrenost, pravednost,
                                                                                             ljudskost i kršćansku
                                                                                             odgovornost

28 10/1/2019 STAV
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33