Page 44 - STAV 77 25.08.2016

EKONOMIJA

Vakufi su, svaki ponaosob, samoodrživ
mikroekonomski sistem. Prema tome da PROĐOH BOSNOM KROZ VAKUFE
li privređuju ili se koriste vakufskim do-
brima, vakufi se dijele na dvije grupe. U
prvoj su oni koji donose prihode za svoje
nesmetano funkcioniranje: hanovi, ma- Većina starih gradova u našoj zemlji svoj nastanak i razvitak duguje vakufima, odnosno
gaze, dućani, zanatske radnje, zemljišne vakifima, dobrotvorima koji su dio svoje imovine zaviještali za dobrobit društva:
nekretnine itd. Drugoj grupi pripadaju – Sarajevo: Isa-beg Ishaković i Gazi Husrev-beg
vakufi koji troše materijalna sredstva va- – Tuzla: Turali-beg
kufa iz prve grupe. To su objekti i usluge – Mostar: Karađoz-beg i Koski Mehmed-paša
javnog, vjerskog, kulturnog, prosvjetnog, – Tešanj: Ferhad-beg, sin Skenderov
dobrotvornog i drugog karaktera: hama- – Maglaj: Kalavun Jusuf-paša
mi, sahat-kule, džamije, mesdžidi, tekije, – Nova Kasaba: Musa-paša, budimski vezir
biblioteke, medrese itd. – Banja Luka: Ferhad-paša Sokolović i Sofi Mehmed-paša
– Gradačac: kapetani Gradaščevići – Osman, Murat i Husein
– Foča: Mehmed-paša Kukavica
KAKO SU NASTAJALI GRADOVI – Mrkonjić-Grad (Varcar-Vakuf): Kizlar-aga Mustafa
Esad Hrvačić u knjizi Vakuf – trajno do-
bro ističe da se vakufi na čijim temeljima – Rogatica: Husejn-beg, sin Ilijas-begov
su se izgrađivale kasabe mogu podijeliti u – Višegrad i Rudo: Kara Mustafa-paša
tri skupine: derviški, carski i privatni (fe- – Čajniče: Gazi Sinan-beg
udalni). Značajan doprinos u širenju isla- – Gračanica: Ahmed-paša Budimlija.
ma u osmanskom periodu dali su derviški
redovi čiji su pripadnici dolazeći u sasta- Većina je vakifa, kao što vidimo, bila iz reda domaćeg stanovništva, a obavljali su značajne
vu osmanske vojske podizali svoje tekije političke i vojne funkcije u osmanskoj državi i to na bosanskoj teritoriji. Pored njih, mnogi
(zavije). Činjenica je, piše Hrvačić, da su su vakifi, poput Mehmed-paše Sokolovića ili Rustem-paše Opukovića, iako nakon odla-
derviši i u našim krajevima odigrali zna- ska iz zavičaja više nisu posjećivali rodni kraj, osnovali u Bosni brojne i značajne vakufe.
čajnu ulogu u prvobitnom širenju islama
i osnivanju nekih naselja podizanjem svo- početak. U prilog tome govore i dva der- džamije”, koje su faktički bile državne. Tako
jih tekija. Ta komponenta bila je naroči- viška nišana iz 1462., a iz te godine datira i je od sedamdesetih godina 15. stoljeća do
to vidljiva u istočnoj Rumeliji (Bugarska prva vakufnama Isak-bega Ishakovića, za- sedamdesetih godina 16. stoljeća, tj. od
i Grčka) i Makedoniji, gdje su Osmanlije povjednika Bosanskog krajišta. Ti nišani vladavine Mehmeda II do kraja vladavine
doseljavale svoje stanovništvo. U tek su Ajni-dede i Šemsi-dede prvobitno su sta- Sulejmana II, u Bosni bilo podignuto dva-
osvojenim krajevima derviši početkom 15. jali uz malu džamiju s drvenom munarom deset pet carskih džamija, navodi Hrvačić.
stoljeća na pogodnim putnim punktovima kod današnjeg Higijenskog zavoda. Ukla- Treću skupinu vakufa na kojima se te-
kao svratišta osnivali svoje tekije. Zavije su njanjem džamije, nišani su preneseni u ha- meljila izgradnja kasaba u Bosni osnivali
osnivali po vlastitom nahođenju, a posli- rem Ali-pašine džamije, gdje i sada stoje. su lokalni feudalci. “Osnivanje kasaba na
je su od sultana dobijali određenu zemlju Datum njihove smrti govori da su oni ži- ovaj način uvjetovale su različite potrebe,
za njihovo izdržavanje koju su zaviješta- vjeli prije nego je Ishak-beg sačinio prvu kao što su sigurnost puteva i saobraćaja i
li za zavije, osnivajući tako svoje vakufe. vakufnamu i da su vjerovatno bili osnivači sl., koje je utvrđivao nadležni kadija. U
Kao primjer da je derviška komponenta prve zavije”, ističe Hrvačić. takvim slučajevima, vodeći se moralnim
u izgradnji vakufa bila vidljiva i u našim Druga skupina vakufa izgrađenih na i ekonomskim razlozima, našli su se po-
krajevima govore kako dokumenti, tako i mjestima na kojima su poslije nastale ka- jedini lokalni funkcioneri koji su obično
ostaci materijalne kulture. “Jake pretpo- sabe odnosi se na carske vakufe. Ondje služili na sultanovom dvoru u Istanbu-
stavke govore da je i Sarajevo imalo takav gdje nije bilo džamija podizane su “carske lu gdje bi kao imućni podizali ne samo

Historičar Vedat Gurbuz
slikovito navodi kako je,
“zbog vakifa, čovjek rađan
na vakufu, spavao u bešici
koja je vakuf, hranio se od
vakufske zarade, studirao
u školama i učio iz knjiga
koje su vakuf. A onda,
podučavao je druge u
vakufskim školama i primao
plaću iz vakufa. Kada bi
umro, stavili bi ga u vakufski
sanduk i zakopali na
vakufskom mezarju”

44 25/8/2016 STAV