Page 47 - STAV broj 348

paljenja i bušenja i dubinskog rudarenja. generacije jeste dekarbonizacija. Emisija CO u prosjeku je “emitirao” 6.781 tonu CO u
2
2
Kopamo sami sebi grobove.” mora se svesti na nulu, a to podrazumijeva atmosferu, a ukupno smo 2018. u atmosfe-
zatvaranje rudnika uglja, termoelektrana, ru ispustili 22.540 kilotona CO . Od toga je
2
KAKO TO SEBI KOPAMO GROBOVE? cementara i svih drugih fabrika koje troše CO iz tečnih fosilnih goriva 4.840 kiloto-
2
Neslavnu titulu “prve krampe” drže ugalj i fosilna goriva, ili troše energiju do- na, a CO iz čvrstih fosilnih goriva 16.264
2
fosilna goriva. Milijarde tona ugljendiok- bijenu iz uglja i fosilnih goriva, te zamjena kilotone, odnosno 72,4 posto ukupno emi-
sida CO šalju se u atmosferu svake godine vozila koja koriste fosilna goriva vozilima tiranog CO tokom 2016. godine.
2
2
sagorijevanjem uglja, nafte i gasa. Prema koja koriste “zelenu energiju” za pogon. Bosna i Hercegovina se suočava direk-
Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, bla- Ogroman pad troškova proizvodnje, ali tno s mnogim izazovima zbog tradicional-
go smanjenje u 2020. godini zbog karantina i značajne vladine subvencije pomogao je nog oslanjanja na fosilna goriva, kako za
izazvanog pandemijom virusa korona nije da obnovljiva energija postane najjeftinija proizvodnju električne energije, tako i one
bilo ništa više od “mali bljesak” u kontinui- energija na mnogim mjestima i predviđa se toplotne, u termoelektranama, kotlovnica-
ranom nagomilavanju stakleničkih plinova. da će se korištenje obnovljivih izvora na- ma i malim ložištima na ugalj. To rezultira
Prema podacima ove organizacije, godiš- staviti. Analitičari očekuju i pad potrošnje enormnom zagađivanju zraka, posebno ko-
nje u atmosferu ode 35 milijardi tona CO . uglja, ali potrebno je još mnogo vladinih tlinskih gradova u zimskim mjesecima. S
2
Na drugom je mjestu sječa šuma za ogrjev, akcija kako bi se dostigao potreban razmjer druge strane, korištenje energije iz obnovlji-
građu i namještaj, te krčenje šume za potre- i uhvatilo ukoštac s teškim sektorima, kao vih izvora (osim iz hidroelektrana) – solarna
be stočarstva i poljoprivrede, što također što su avijacija i poljoprivreda. i energija vjetra, biomasa, geotermalna i dr.
daje veliki doprinos emisiji ugljika. To je i Globalna flota električnih automobila i u samom je začetku i objektivno se ne može
glavni uzrok uništenja divljih životinja na kombija i dalje je mala u poređenju s onima računati da će imati znatniji udio u bliskoj
Zemlji. Procjenjuje se da godišnje nestaje koji rade na fosilna goriva, ali prodaja raste budućnosti iz više razloga. Ovo nameće po-
dvadeset miliona hektara šume. veoma brzo. Električni automobili jeftiniji trebu za vlastitim razvojem i naučnim pri-
Metan je moćan gas staklene bašte, a su za vožnju, što sugerira da će postati ma- stupom u osvajanju novih tehnologija i pro-
emisije štetnih gasova rastu brže nego bilo instream. Godine 2010. na planeti je prodato cesa, poboljšanjem postojećih postrojenja,
kada u četrdeset godina posmatranja. Po- 0 električnih ili hibridnih automobila, 2020. kako bi se što brže i sa što manje posljedica
ljoprivreda, posebno stoka, kao i vađenje godine prodato je takvih više od tri miliona. Bosna i Hercegovina uključila u savreme-
fosilnih goriva i deponije odgovorni su za Istina, obnovljiva je energija isprekidana, ne procese približavanja niskougljičnom
njegovu emisiju. Približno osam miliona ovisno o tome kada sija sunce ili puše vjetar. razvoju energetike.
kilotona metana godišnje ode u atmosferu. Stoga je skladištenje od vitalnog značaja, a “Obnovljivi izvori energije predstavlja-
cijena litijumskih baterija pada. A i druge ju glavni oslonac energetske samostalnosti
ŠTA JE ČOVJEČANSTVO tehnologije, poput proizvodnje zelenog vodo- Bosne i Hercegovine u budućnosti. Ukupan
“ISKOPALO” DO SADA? nika, također će biti potrebne. Primjera radi, potencijal energije iz obnovljivih izvora može
Prosječna temperatura planete počela 2010. godine cijena litijumskih baterija po zadovoljiti polovinu godišnjih potreba Bosne
je stalno rasti prije dva stoljeća, ali je dra- kWh bila je oko 2.000 američkih dolara, dok i Hercegovine, što znači da ona posjeduje
stično ubrzanje počelo od Drugog svjetskog je prošle godine pala na približno 200 dolara. znatne potencijale kada je riječ o korištenju
rata jer su potrošnja i stanovništvo doživje- obnovljivih izvora energije. To se pogotovo
li ogroman rast. Globalno zagrijavanje zna- AKO VAM SVE OVO DJELUJE odnosi na hidropotencijal i vjetropotencijal
či da ima više energije u atmosferi, što čini APSTRAKTNO I DALEKO, POGLEDAJMO te biomasu. Korištenjem biomase Bosna i
ekstremne vremenske prilike učestalijim ONDA PODATKE ZA BOSNU I Hercegovina bi godišnje mogla proizvesti
i intenzivnijim. NASA je izračunala da je HERCEGOVINU 18 TWh, a korištenjem geotermalnih izvora
prosječna globalna temperatura od 1960. do Svaki stanovnik naše zemlje, prema 40,5 GWh električne energije; hidropoten-
2020. godine viša za jedan stepen Celzijusa. podacima Svjetske banke za 2016. godinu, cijal iznosi 6,8 GW, vjetropotencijal 2 GW, a
Nivo mora neumoljivo raste kako se led na
kopnu topi i topliji okeani šire. Čak i ako je
porast temperature ograničen na ispod dva
stepena Celzijusa, svaka peta osoba na svijetu
na kraju će vidjeti svoje gradove potopljene
– od New Yorka preko Londona do Šanga-
ja. Nivo mora, prema podacima NASA-e,
godišnje raste za 3,4 milimetra, od 1993. do
2020. godine porastao je za 100 mm. Kako
temperatura raste, topi se led na Zemljinim
polovima, a tamnija voda apsorbira više sun-
čeve topline uzrokujući više zagrijavanja, što
je primjer začaranog kruga u klimatskom
sistemu. Naučnici smatraju da bi promjene
na Arktiku mogle biti odgovorne za pogor-
šanje toplinskih valova i poplava u Euroa-
ziji i Sjevernoj Americi. Godišnje se otopi
151 milijarda tona leda, podaci su NASA-e.

ŠTA MOŽEMO URADITI DA
SAČUVAMO PLANETU?
Jedina nada za spas planete ili, bolje re-
čeno, da barem nešto sačuvamo za buduće

STAV 5/11/2021 47