Page 32 - STAV broj 270

POLITIKA

Zbog toga bi u prvom redu mnoštvo dio duga Njemačkoj kako bi imali drža- ne državama pojedinačno, već cijelom
njemačkih tvornica, teških mašina i in- vu koja bi djelovala kao tampon protiv kontinentu. Tako je bilo moguće uklju-
dustrijskog materijala trebalo prebaciti novog neprijatelja. Nastojali su osnažiti čiti Njemačku među korisnike, uprkos
u savezničke zemlje. Zvaničan izgovor Njemačku, učiniti je svojim saveznikom protivljenju Francuske. Zauzvrat, Bijela
bio je ograničavanje vojnog potencijala kako bi na takav način presjekli širenje kuća se nadala da će im to donijeti poli-
Njemačke, a u suštini se htjelo poveća- SSSR-a, koji je pod svoje skute već privu- tičku, ali i ekonomsku korist.
ti vlastiti ekonomski potencijal. U isto kao države poput Poljske, Čehoslovačke, Plan je također bio ponuđen SSSR-u.
vrijeme Nijemci su izgubili mjesta koja Rumunije ili Mađarske. Oni su to, naravno, odbili i prisilili svo-
su im bila od velikog historijskog zna- SAD, Velika Britanija i Francuska je istočnoevropske satelite da urade isto.
čaja, kao što je Istočna Pruska, područje uvjerili su dvadesetak ostalih vjerovni- Moskva nije bila voljna svojim suparnici-
s kojeg je u 19. stoljeću počelo ponovno ka da “oproste” Njemačkoj dio ukupnog ma dati bilo kakve informacije o statusu
ujedinjenje Njemačke. iznosa koji im se duguje za Prvi i Drugi bilo koje zemlje u njenoj komunističkoj
Kako tvrde historičari, da je orga- svjetski rat, a zauzvrat bi im druga vrsta orbiti. Staljin je u Marshallovom planu
nizacija poslijeratne Njemačke ovisila pomoći bila poslana u njihove zemlje. vidio zavjeru protiv Sovjetskog Saveza.
o Francuzima, Nijemci bi bili vraćeni Među tim državama koje su pristale bila Zato je Moskva, kao alternativu, pokre-
u srednji vijek. Francuska je htjela pre- je i Grčka, koja će šezdesetak godina ka- nula takozvani Molotovljev plan, iz ko-
tvoriti Njemačku u isključivo agrarnu i snije ipak tražiti novac od Njemačke. Na jeg će nastati COMECON-a, zajedničko
apsolutno kontroliranu zemlju. Na kraju taj su način SAD smanjili dugove koje je tržište socijalističkih zemalja. Titova Ju-
su bili zadovoljni obeštećenjem i činje- Njemačka imala prema njima za 62 posto, goslavija isprva je odbila pomoć iz Mar-
nicom da je Njemačka bila podijeljena a Velika Britanija za 25 posto. Uz sve to, shallovog plana, ali je poslije razlaza sa
u četiri zone te da su oni upravljali jed- određen je niz drugih ekonomskih mjera, Staljinom 1948. godine ipak zatražila
nom od tih zona. Međutim, 1953. godine poput oslobođenja od kamata vrijednih novac od Amerikanaca. Isprva su zapad-
Njemačka je bila u tako teškim uvjetima skoro tri milijarde maraka koje su rezul- ni političari bili sumnjičavi jer nisu bili
da nije više imala čime plaćati ogroman tirale ukupnim smanjenjem njemačkog uvjereni u iskrenost Titovog razlaza, ali
dug saveznicima. Prema procjenama eko- duga za 62,6 posto. SAD su pokrenule, kasnije su ipak počeli davati novac. Prve
nomista, ukupan iznos koji je Njemačka također, nekoliko kampanja za slanje rate počele su stizati 1949, a onda i 1950.
dugovala bio je tadašnjih 52,3 milijarde hrane i osnovnih potrepština zemljama i 1953. godine. Zvanično, to nije bio dio
maraka (13,5 milijardi za prijeratne du- koje su ih najviše trebale. Među tim se paketa iz Marshallovog plana, nego no-
gove, 16,2 milijarde za poslijeratne du- akcijama najviše isticala ona nazvana vac dodijeljen na osnovu Zakona o hit-
gove i 22,6 milijardi kamata). Marshallov plan, investicija od tadašnjih noj pomoći Jugoslaviji, koju je ta zemlja
Staljin se širi po istočnoj Evropi. Iako 22.000 miliona dolara, što bi danas izno- dobijala sve do šezdesetih godina.
su države na papiru nezavisne, oružje silo oko 220.000 miliona dolara. Marshallov plan različito je utjecao na
i vlast u njima drže sovjetski kadrovi. Tvorac plana bio je američki držav- svaku zemlju. Najveće je koristi od njega
SSSR želi stvoriti carstvo veće i moćni- ni sekretar, general George C. Marshall, imala Velika Britanija, kojoj je Washin-
je od onog koje je propalo nakon Prvog koji je 1947. godine izjavio da će njegova gton pružio oko četvrtinu ukupne po-
svjetskog rata. Saveznici znaju da je u zemlja učiniti sve što je potrebno kako bi moći. Tim novcem London je otplatio
hladnom ratu bolje imati na svojoj strani se zajamčilo ekonomsko zdravlje Evro- svoje kratkoročne dugove, a Francuska
ekonomski jake regije. Zato su odlučili pe, “bez čega ne može biti ni političke je sredstva dobijena planom iskoristila
sjesti i dogovoriti se. Londonskim ugo- stabilnosti ni osiguranog mira”. Plan je da nabavi industrijsku opremu s kojom
vorima iz 1953. godine oprostili su dobar trebao doprinijeti evropskoj obnovi, ali je prevladala tehnološku zaostalost. Za-
hvaljujući novcima iz Marshallovog pla-
na (više od 12.000 miliona dolara između
1948. i 1951), evropska je obnova završe-
na brzo i za samo četiri godine proizvod-
nja je vraćena na predratni nivo. Zato je
general Marshall nagrađen Nobelovom
nagradom za mir 1953. godine.

ADENAUER I ERHARD
U mjesecima nakon što će Hitler
okončati život hicem u glavu, Evropa je
bila anarhično mjesto. Nakon holokausta,
mržnje i ksenofobije koje su širili nacisti,
ali i njihovi brojni saradnici u drugim
zemljama poput Poljske, Mađarske, Ju-
goslavije ili Francuske, etničke napetosti
su se pogoršale. Jevreji su mogli odahnu-
ti nakon straha od logora, ali su i dalje
diskriminirani i meta raznih zvjerstava.
“Između 1945. i 1947. deseci miliona
muškaraca, žena i djece bili su izloženi u
svojim zemljama jednoj od najvećih ak-
cija etničkog čišćenja koje je svijet ikada
vidio”, piše historičar Tony Judt u svom
radu Poslije rata: Historija Evrope od 1945.

32 7/5/2020 STAV