Page 73 - STAV broj 185
P. 73

Amar  ELVIR MUSIĆ: “ŽIVA BAŠTINA” POTVRĐUJE DA JE
                                                      Imamović   OVDJE MOGUĆE IZDAVATI KVALITETAN ČASOPIS

dana i ostavlja velikog traga na sve druge                       Časopis Živa baština je, iz više razloga, vrlo značajna pojava na bosanskohercegovač-
islamske znanosti”, poručuje Imamović.                           koj naučnoj sceni. Kao prvi razlog možemo spomenuti tehničku dotjeranost časopisa u
                                                                 kojoj je svakom detalju posvećena potrebna pažnja. Zašto ovaj razlog navodim kao prvi,
    Već i ime časopisa Živa baština upu-                         a ne na nekom drugom mjestu na ljestvici kojom je moguće gradirati značaj razloga?
ćuje na to da uredništvo nastoji prezen-                         Zbog toga što smatram da ovdašnji čovjek mora konačno početi obraćati pažnju na
tirati vječnu mudrost koja nije podložna                         svaki dio procesa nastajanja naučnog ili bilo kojeg drugog djela. Drugi razlog ogleda
prolasku vremena. Stoga u uredništvu                             se u činjenici da je ovaj časopis pružio priliku ovdašnjem čovjeku da se detaljnije upo-
nastoje oživjeti ono najbolje od islam-                          znaje s temama koje, zbog niza otežavajućih okolnosti, ne pronalaze put do javnosti.
ske misaone baštine, što uključuje i                             Treći razlog ogleda se u tome da Živa baština nudi priliku mladim naučno-istraživač-
prijevode veoma značajnih tekstova na                            kim radnicima i pregaocima da se predstave regionalnoj stručnoj i naučnoj javnosti i
bosanski jezik.                                                  da tako krenu u trasiranje svog naučnog puta. Četvrti razlog jeste taj da o istoj temi
                                                                 u jednom broju časopisa svoje stavove, opservacije i naučno-istraživačka postignuća
    “Veoma je važno da prevodimo ka-                             može prezentirati više osoba, što dodatno oplemenjuje proces upoznavanja čitaoca s
pitalne radove iz područja filozofije i                          određenom temom. Kao primjer ću navesti tematski broj časopisa Živa baština o Ha-
gnoze, koja su ostavila dubokog traga na                         fizu Širaziju, njegovom životu, filozofskom promišljanju i doživljaju svijeta i čovjeka u si-
misaona procese, s tim da autorska dje-                          stemu razmišljanja ovog velikog mislioca. U tom broju objavljeni su radovi više osoba
la imaju prednost jer svaku temu treba                           čija je stručnost u oblastima koje su predstavili u svojim radovima neupitna. Čitaoci
promišljati u našem vremenu kroz priz-                           su dobili priliku, dakle, da se s jednim misliocem upoznaju u dovoljnoj mjeri da mogu
mu savremenih okolnosti. Zbog toga su                            formirati mišljenje o njegovom djelu. I, konačno, peti razlog jeste taj da je uredništvo
autorski radovi i brojniji u časopisu. Do                        časopisa pokazalo da je na ovdašnjim prostorima moguće izdavati kvalitetan časopis,
sada je u časopisu prevođeno s arapskog,                         da kvalitetan časopis pronalazi put do čitalaca i da, što je itekako bitno, među nama
perzijskog i engleskog jezika. Prema ne-                         ima itekako mnogo osoba koje žele proširiti lepezu svojih znanja i saznanja.
kim akademskim mjerilima, prijevod
ima manju naučnu vrijednost i težinu.                            Međutim, mi ne bježimo od prijevoda,          “statističku grešku” kojom se koliko-toli-
                                                                 kako smo već rekli, koji su ostavili du-      ko pokušava suzbiti nasrtanje supkulture.
                                                                 bokog traga na misaone procese i danas        “Obratimo li pažnju na dnevnu štam-
                                                                 još uvijek predstavljaju referentne tačke     pu (nekada su svakodnevno bile rubrike
                                                                 u naučnom istraživanju i traženja odgo-       koje su pratile kulturna zbivanja u zemlji,
                                                                 vora na neka najvažnija pitanja kojima se     pisane su likovne, književne, pozorišne i
                                                                 čovjek bavi”, kaže Imamović.                  filmske kritike), zorno će nam se pokazati
                                                                                                               stvarna slika našeg intelektualnog i du-
                                                                     U vremenu degradacije onih vrijed-        hovnog siromaštva. Za kulturu, književ-
                                                                 nosti koje ovaj časopis nastoji očuvati, ali  nost i duhovnost u našem je svijetu ostalo
                                                                 i uopće degradacije književnih časopisa       veoma malo prostora. Otud časopis poput
                                                                 i onih koji se bave kulturom, kulturnim       Žive baštine predstavlja gotovo donkiho-
                                                                 naslijeđem, filozofijom i teologijom, samo    tovsku borbu da w predstavi, probudi,
                                                                 publiciranje Žive baštine predstavlja eksces  sačuva nešto intelektualnih i duhovnih
                                                                 ili, kako reče dr. Amina Šiljak-Jesenković,   vrijednosti koje smo posjedovali prije više

                                                                                                               stotina godina”, ističe Šiljak-Jesenković.
                                                                                                               Istrajavanje na objavljivanju ovakvog
                                                                                                               nekomercijalnog časopisa, smatra ona, po-
                                                                                                               sebno je bitno i zbog toga što smo danas
                                                                                                               kao čitaoci, ili kao mala skupina ljudi koji
                                                                                                               još uvijek čitaju, baždareni na poznavanje
                                                                                                               evropske književnosti i književnosti koja
                                                                                                               je nastala na evropskoj književnoj tradiciji,
                                                                                                               a vrlo smo ignorantni spram književno-
                                                                                                               sti, kulture i umjetnosti Dalekog istoka.
                                                                                                               “Divim se ljudima poput Amara Ima-
                                                                                                               movića, koji su u stanju istrajavati u toj
                                                                                                               dvostrukoj borbi s vjetrenjačama, koji se
                                                                                                               ne umore od ignorantskog stava ne samo
                                                                                                               prosječnog građanina, ne umore se od
                                                                                                               nezainteresiranosti onih koji se punim
                                                                                                               ustima nazivaju intelektualcima, pa čak
                                                                                                               i onih kojima bi književnost i kultura
                                                                                                               trebala biti struka. Otuda želim da živi
                                                                                                               Živa baština i u nama ožive vrijednosti o
                                                                                                               kojima se u ovom časopisu govori”, po-
                                                                                                               ručuje Šiljak-Jesenković.                       n

                                                                                                               STAV 20/9/2018 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78