Page 69 - STAV broj 185
P. 69
Jugoslavije. Pravo diplomira u Beogradu mukinja i brekinja. Prirodu, reklo bi se, isticalo je iz tog magijsko-realističnog
1940. godine. previše tište njene tajne pa je prisiljena da svijeta Sandžaka, svijeta iz kojeg je kao
nam povremeno pošalje pokojeg Ćamila dječak izvlačio žive i čudesne slike, si-
Za vrijeme Drugog svjetskog rata kako bi se kroz njegove riječi izlanula i nestezirane zvuke, mirise i boje, da bi ih
službuje u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj od toga joj odlanulo. Na Sijarićeva usta pohranio u jezik.
Gradišci i Banjoj Luci. Za sekretara Suda prozborili su, svojim maternjim jezikom, Ovdje počinje i završava se suštinska
narodne časti u Banjoj Luci izabran je gora i voda, i drvo i kamen”, zapisao je veza između piščevog života i djela. Od
1945. godine, a zatim radi i kao novinar Marko Vešović, istaknuvši da su u Sijari- gimnazijskih dana do svoje smrti, Sija-
lista Glas i dramaturg Narodnog pozori- ću pripovjedač i pjesnik bili nerazdvojni rićevo mjesto prebivališta nije više ni-
šta u Banjoj Luci. U Sarajevo dolazi 1947. i nerazdvojivi. kada bio njegov rodni kraj. Ipak, sva ta
godine, gdje radi u redakciji lista Pre- događajnost koja je došla poslije dječaš-
gled, u Glavnom odboru Narodnog fronta Iako je Sijarićeva naracija epski ši- tva provedenog u rodnom Sandžaku nije
i redakciji Zadrugara. U literarnu sekci- roka i razgranata, ona nije lišena lirskih uspjela da izbriše iz njegovog sjećanja du-
ju Radija Sarajevo dolazi 1951. godine, i naplavina koje njegovom proznom djelu boko urezanu prasliku zavičaja. Cijeli taj
tu ostaje sve do odlaska u penziju 1983. osiguravaju jedan novi estetski kvalitet i kasniji život za Ćamila Sijarića, pričaoca
godine. Već kao gimnazijalac u Skoplju, dodatno ga strukturno i semantički pro- i pisca, predstavljao je priliku da se kaže
Sijarić se bavi pisanjem pjesama, koje su dubljuju. “Lirizam u njegovom pripovje- nešto o zavičaju.
objavljene tek 1988. godine (Lirika) i 1990. dačkom i, posebice, romanesknom opu- U svom raznovrsnom i po značenju
(Koliba na nebu). su predstavlja sredstvo pomoću kojeg on i obimu velikom pripovjedačkom i ro-
želi da epsku sveobuhvatnost i historij- mansijerskom opusu, primjećuje Samir
Njegov raskošni umjetnički dar bio sku lociranost svoje proze potisne u drugi Hanuša, Sijarić je reanimirao i literarno
je, prije svega, pripovjedački i na najpot- plan, stavljajući nam time do znanja da je zauvijek fiksirao vremenski i prostorno
puniji se način ostvario u mnogobrojnim centar njegovih interesovanja ne čovjek daleki i zagubljeni teritorij Sandžaka:
pričama i romanima s temama iz rodnog u zajednici i historiji, već način na koji njegove ljude i njihove čudne i neuhvat-
Sandžaka. Dobitnik je više književnih na- se zajednica i historija prelamaju i pro- ljive sudbine, njegovu historiju i legen-
grada i društvenih priznanja, a bio je re- jektuju u svijesti čovjeka”, primijetio je de, nacionalnu i vjersku isprepletenost
dovni član ANU BiH i ANU Crne Gore. Samir Hanuša. U tom vezu pripovijesti i i suprotstavljenost, veličanstvene slike
Pojedina djela Ćamila Sijarića prevede- pjesme, Sijarić je svijet Sandžaka, Bihora zavodljive i surove prirode, običaje, je-
na su na ruski, bugarski, engleski, turski, i Peštarske visoravni u literaturu uveo kao zik. Njegovo književno djelo je, kako to
albanski, poljski, francuski, njemački, prostor bošnjačkog magijskog realizma. primjećuje Dejan Ðuričković “svojom
estonski i mađarski jezik. reprezentativnošću postalo sinonim San-
ŽIVOT KAO EVOCIRANJE džaka, enciklopedija njegovog duhovnog
Postoji ta legenda da je nekad neko PRASLIKE ZAVIČAJA i istorijskog života, književni rezime nje-
Ćamilu Sijariću dao Mit o Sizifu Alberta govih iskustava, obuhvatna, epska slika
Kamija. Kad su se kasnije sreli, pita ovaj Ćamil Sijarić spada u red najznačaj- njegove narodne duše”.
Ćamila: “Bogati, jesi l’ osjetio apsurd či- nijih bošnjačkih pisaca. Potekavši iz cr- Prema jednoj svojoj posthumno objav-
tajući Kamija?”, a on odgovori: “Jesam. nogorskog dijela Sandžaka, iz kraja boga- ljenoj pjesmi, Ćamil Sijarić želio je da na
Zabrinuo sam se. Osjetio sam ja taj ap- tog epskom i lirskom tradicijom i živom umoru, u svojim posljednjim satima ze-
surd, pritisk’o me, ne mogu ništa. Al’ usmenom riječju, Sijarić je još kao dječak mnog života, gleda čađavi zavičajni tavan
odem kod brata u Bijelo Polje i počnem bio u prilici upiti pulsirajuću mozaičku nad sobom i da čuje let lastavica. Tako
da kopam. I kopam, i kopam, i znojim se sliku rodnog kraja. Priče i legende, vje- nekako umiru njegovi planinci, čijim je
i apsurd ode”, odgovorio je Sijarić, poput rovanja i praznovjerice, običaji, anegdote, sudbinama sagradio svoj literarni svijet.
kakvog planinca iz svojih pripovijedaka. jezik, sve se je to akumuliralo u pamćenju Ali, kao u inat, završio je okrutno urbano,
mladog Sijarića, rođenog pripovjedača, da na promrzlom kolovozu jedne sarajevske
Prema riječima pisca Zuvdije Hodži- bi u plodnim kreativnim godinama koje ulice, poginuvši u saobraćajnoj nesreći 6.
ća, Sijarić je imao nevjerovatan dar usme- su mu predstojale eksplodiralo u vidu decembra 1989. godine. n
nog kazivanja, pa je svaku svoju pripovi- obimnog i relevantnog književnog dje-
jetku prvo ispričao, pa tek onda zapisao. la. Cjelokupno Sijarićevo pripovijedanje
Pripovjedačko umijeće učio je u rodnom
kraju, što se jasno vidi iz njegovih proza,
uronjenih u jezik i mentalitet tog kraja.
Nigdje svijet Bihora nije vjernije oslikan
kao u Ćamilovim djelima. Iako je sloj lič-
nog osjetan u njegovim djelima, on je tek
površina ispod koje su naslagani slojevi
magijskog i mitskog.
“I usmenog i pisanog Ćamila Sija-
rića svagda sam doživljavao manje kao
našeg savremenika a više kao mitskog
pripovjedača koji kazuje nešto starije
i dublje, obuhvatnije i važnije, uz to i
uzbudljivije, jer stvarnije i snovitije, od
svakog ličnog iskustva. Kako drukčije,
ako ne mitskim pričaocem zvati čovjeka
koji, najčešće, zapravo i nije pripovijedao
nego se kroz njega sama kazivala ljudska
sudbina kakva je odvajkada? I ne samo
ljudska. U Sijarićevu svijetu pravo na sud-
binu ima i ptica i koza i konj i hrt i bor i
STAV 20/9/2018 69
