Page 66 - STAV broj 185

KULTURA

prisustvovao obraćanju meleka Džibrila Bilalom ibn Rebbahom (Johnny Sekka) Ben-Hur iz 1959. godine, kada nisu po-
Muhammedu, s. a. v. s. “Ko zna je li to kao prvim mujezinom. “Nešto nedosta- stojali današnji specijalni efekti i kada je
bio Džibril!? Možda je to bio samo san!”, je... Možda, zvono da pozove ljude? Ne. historija oživljavala na filmskoj traci u
upita Abu-Talib (André Morell) posinka Krišćani koriste zvono. Ili truba kao u svom izvornom obliku. Spomenute bitke,
Muhammeda, s. a. v. s. “Kad je Muham- Jerusalemu? Ili rog kao u Židova? Bu- u kojima su muslimani bili primorani da
med silazio s planine, jasno je vidio Dži- banj? Ne, on znači krv. Zašto ne ljudski brane čast svoje religije i posežu za ma-
brila u ljudskom obliku kako stoji na ho- glas? To je sanjao Omer ibn Hatab. Probaj čem kako bi sačuvali mir, definiraju svu
rizontu. Gdje god je pogledao, svuda ga je ti, Bilale! Da! Ti imaš jak glas”, rasprav- ponositost, pravednost i hrabrost prvobit-
vidio! Džibril mu se ponovno obrati: ‘Ja lja Hamza, zaštitnik Božijeg Poslanika, nih islamskih ratnika i predstavljaju apso-
sam Džibril, a ti si, Muhammede, Alla- s. a. v. a., (Anthony Quinn) s ostalom lutnu suprotnost današnjim samoprozva-
hov poslanik.’” Prije toga, režiser Akkad “braćom” i u konstantnom Muhamme- nim “džihadistima” koji pozivaju na rat,
u mraku pustinjskih planina, uz pomoć dovom prisustvu. Upravo je ljudski glas osvetu i ubijanje nedužnih. “Moramo se
glasa naratora, prezentira prve Džibrilo- kroz stoljeća razdvajao poziv na molitvu braniti! Ti si Allahov poslanik! Ako nas
ve riječi, upućene posljednjem Allaho- u islamu od onih u ostalim religijama, te muče i pljačkaju, a mi šutimo, onda smo
vom poslaniku: “Muhammede, čitaj! U uklanjajući tehničkog posrednika namaz jadni. Njih vodi pohlepa, a nas Allah i ti.
ime Gospodara tvoga koji stvara, koji je približavao čovjeku, a čovjeka svom Gos- Znam da mrziš mač, ali mi se moramo
stvorio čovjeka od zakvačka, koji čovjeka podaru. Danas poziv na namaz sve češće boriti!”, kaže Hamza u emitovnoj, dra-
podučava onome što ne zna. Čitaj!” Ovaj dolazi od unaprijed snimljenog ezana, što matičnoj i krajnje uvjerljivoj glumačkoj
trenutak u kojem je posebno izdvojena riječ u poređenju sa završnom scenom u kojoj izvedbi Anthonyja Quinna, obraćajući se
čitaj kao prva upućena svim sljedbenicima se Bilal penje na Kabu i “poziva” mno- Muhammedu, s. a. v. s., a gledajući direk-
islamske religije, s jedne strane, vizual- gobrojne muslimane, a od čijeg se glasa tno u kameru.
no podsjeća muslimane širom svijeta da i riječi koje izgovara ježi koža i podrh- “Snimio sam ovaj film kao musliman
im je čitanje propisano kao sunnet, dok, tava srce, udaljava vjernika od njegovog sa Zapada čija je dužnost da kaže istinu o
s druge, razbija sve stereotipe Zapada o Stvoritelja i služenje Njemu pretvara u islamu, o kojem se tako malo zna. Želio
“zaostalom” islamu koji se odriče nauke ustaljenu naviku. sam ispričati priču koja će izgraditi most
i obrazovanja. između Istoka i Zapada”, rekao je svoje-
MOST IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA vremeno režiser filma Mustafa Akkad,
U nastavku filma uslijedit će pobuna musliman koji je u SAD doputovao samo
protiv Muhammeda, s. a. v. s., i njegovih Posebno važan segment u filmu Mu- s “200 dolara u jednom džepu i Kur’anom
“opasnih” ideja koje će umnogome pore- stafe Akkada predstavljaju scene Bitke na u drugom”. Film Poruka predstavlja upra-
metiti tadašnji nemoralni život u Meki, Bedru i Bitke na Uhudu, koje su snimlje- vo umjetnički “most” čija autentičnost
koji je podrazumijevao robovlasništvo, ne krajnje realistično, uvjerljivo i na tragu sadržaja, univerzalnost forme i bezvreme-
rasizam, seksizam i pretjerani tjelesni uži- onih u kultnom historijskom spektaklu nost “poruke” povezuje Zapad s Istokom
tak u materijalnim blagodatima. “Opasne
ideje”, upita u filmu Ammar ibn Jasir,
jedan od prvih Poslanikovih sljedbeni-
ka (Garrick Hagon), svog oca Jasira, na-
kon što nehotično razbije statuu “boga”
od gline, koji je, prema riječima njegove
majke, “uvijek pomagao njegovoj poro-
dici”, te nastavi: “To da niko ne smije
gladovati, da bogati ne smiju iskorišta-
vati siromašne, da jaki ne smiju mučiti
slabije, to su opasne ideje?! Da djevojke
ne treba tjerati u brak, nego da moraju
imati pravo izbora! Muhammed vas uči
da je rob jednak gospodaru. Zar je Bilal,
crnac kojeg sam kupio, jednak meni!?”,
bit će kasnije upitan Ammar s podsmije-
hom, na što će on odgovoriti: “Da! Mu-
hammed kaže da su pred Allahom svi
ljudi isti, kao zupci na češlju.”

Daljnji narativ filma razvija se u Me-
dini, u koju je Muhammed, s. a. v. s., bio
primoran pobjeći sa svojim pristalica-
ma, a gdje zatim gradi prvu džamiju s

te približava međusobno muslimane koji
samo tragaju za svijetom u kojem njiho-
“To da niko ne smije gladovati, da bogati ne smiju iskorištavati va srca kucaju jednako i ravnopravno s
siromašne, da jaki ne smiju mučiti slabije, to su opasne ideje?! Da ostalima. U konačnici, on vraća u period
djevojke ne treba tjerati u brak, nego da moraju imati pravo izbora! kada se jedna religija prihvatala iz ljubavi,
Muhammed vas uči da je rob jednak gospodaru. Zar je Bilal, crnac a ne silom, kada su se vjernici grlili nakon
kojeg sam kupio, jednak meni!?”, bit će kasnije upitan Ammar s obavljanja molitve i kada je čovjek defini-
podsmijehom, na što će on odgovoriti: “Da! Muhammed kaže da su tivno odlučio da bude duhovno biće koje
pred Allahom svi ljudi isti, kao zupci na češlju” razlikuje dobro od zla. n

66 20/9/2018 STAV