Page 39 - STAV broj 194
P. 39
cijela srednja i južna Dalmacija, Srijem, 1918. godine zahvatili cijelu BiH. U izvje- srpsku vojsku u BiH. Dva dana kasnije, 6.
Bačka, sjeverna Albanija i Slavonija. štajima okružnih i kotarskih predstojnika novembra, u Sarajevo stiže prva jedinica
poslanih u Sarajevo piše kako su seljaci pre- srpske vojske. “Manji odredi srpske vojske
Radilo se, zapravo, tvrdi Hudelist, o stajali plaćati dadžbine i počinju prisvajati u ovom periodu zaposjedali su mjesto po
dva memoranduma Saveznika upućena zemlju koju su do tada obrađivali, napadali mjesto u Bosni i Hercegovini, a prilikom
Pašiću s ponudom koju je on odbio, sma- su imanja zemljoposjednika i pljačkali ih, dolaska priređivani su svečani dočeci koji-
trajući, pojednostavljeno rečeno, kako je zatim rušili i palili gospodarske i stambene ma su prisustvovali predstavnici lokalnih
riječ o teritorijama koje su svakako srpske. objekte, a nisu bili rijetki ni slučajevi da su vlasti i veliki broj građana. Posebno ćemo
Umjesto “Velike Srbije”, dvije godine ka- neki od zemljoposjednika maltretirani, pa izdvojiti samo banket koji su sarajevski mu-
snije dogovoreno je stvaranje Kraljevine i ubijani. Kako su zemljoposjednici veći- slimani priredili 15. novembra 1918. godine
Srba, Hrvata i Slovenaca. nom bili muslimani, a seljaci koji su ih na- za oficire srpske vojske. Uz akšamluk i jela
padali kršćani, uglavnom pravoslavci, ovi iz bosansko-muslimanske kuhinje, vrlo
“S ujedinjenjem 1918. nastala su za sve nemiri bili su i odraz vjerske i nacionalne dobro zgotovljena i posluživana, upoznali su
Bošnjake, na prostoru od Prokletija na ju- netrpeljivosti koja je uskoro sa zemljopo- se i družili domaćini i gosti. A iza pečenja
goistoku do Une i Save na sjeverozapadu, sjednika projektirana na sve muslimane. ustao je reisul-ulema (Čaušević), te je u
veoma teška vremena. Bošnjaci su se naš- ime Muslimana Bosne i Hercegovine u
li u jednoj socijalno-ekonomski i politič- “Od novembra 1918. godine dešavali krasnom, pragmatičnom govoru pozdravio
ki novoj i složenoj situaciji”, piše Mustafa su se razbojnički i pljačkaški napadi na te- srpsku vojsku”, piše Omerović, nastavlja-
Imamović u knjizi Historija Bošnjaka. ritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Akteri jući kako se Čauševićeva nadanja u mir
ovih pljačkaških akcija bili su bivši dezer- koja je izrazio na banketu nisu obistinila.
Nakon što je Austrija objavila rat Srbiji, teri iz austrougarske vojske, crnogorske
dolazi do progona srpskog stanovništva i komite, ali i domaći seljaci, srpski vojnici “Samo desetak dana nakon klicanja
brojnih sudskih procesa. Protiv takve po- i gardisti koji su postojeći haos i anarhiju oslobodilačkoj srpskoj vojsci, 26. novembra
litike prvi se javno oglasio reisul-ulema iskoristili za pljačkaške i osvetničke akci- 1918. godine, grupa naoružanih seljaka u
Džemaludin Čaušević. On je 4. jula 1914. je. Posebno teška situacija, prvih mjeseci pratnji dva srpska vojnika upala je u kuću
godine uputio apel Bošnjacima savjetuju- nakon prevrata, bila je u zapadnoj Bosni Ibrahima Dedića u selu Miljevići (kotar
ći “svakom bratu muslimanu da se kani na granici prema Lici, a najviše proble- Kladanj), te ga opljačkali, a zatim njega,
zadirkivanja i izazivanja, a naročito da ma, zbog masovnosti i dugotrajnosti pljač- braću i oca zlostavljali. Navedena grupa je
se prođe Bogu mrskog djela uništavanja kaških akcija, bilo je na granici s Crnom i narednih dana poduzimala slične akcije
imovine”. Istog se dana oglasio i vrhbo- Gorom, odnosno u istočnoj Hercegovini na tom prostoru. Dana 4. 1. 1919. godine
sanski nadbiskup Josip Stadler, koji se i jugoistočnoj Bosni. Najveći intenzitet seljak Hašim Kadrić iz Golubovića (opći-
našao pobuđen da jednom okružnicom pljačkaških i razbojničkih napada bio je na Sočica) prijavio je da su mu dan ranije
pozove narod i svećenstvo da “u općoj tokom novembra i u drugoj polovini de- u kuću upala dva vojnika u srpskim uni-
tuzi i bolu” ne narušavaju mir i red i ne cembra 1918. godine, a u njima je najviše formama i jedan u austrougarskoj unifor-
nanose štetu “bližnjemu svome”. stradalo stanovništvo oko Gacka, Bileće i mi, te da su kuću pretresli, a oca, sestru i
Nevesinja, ali su pljačkaši znali prodirati i ženu zlostavljali. Ovaj slučaj je karakteri-
Reis Čaušević je svoj apel proširio i dublje u Hercegovinu. Najčešće je strada- stičan po tome što možemo vidjeti kako
kao Proglas muslimanima objavio u sara- lo muslimansko stanovništvo iako je bilo su funkcionirale vlasti u ovakvim slučaje-
jevskom listu Jeni mishab (Nova baklja) i nekoliko slučajeva pljački katoličkih i vima, te dijelom objašnjava nepovjerenje
24. jula 1914. Pored reisa Čauševića, slič- pravoslavnih porodica.” stanovništva prema organima vlasti. Nai-
nim su se apelima protiv progona Srba i me, nakon provedene istrage utvrđeno je
uništavanja njihove imovine oglašavali i Zbog toga Glavni odbor Narodnog vi- da su ovu pljačku izvršili srpski vojnici
drugi bošnjački politički, vjerski i kultur- jeća SHS za BiH poziva srpsku vojsku da Bogić Jovandrić, Vitomir Ðurđić i Obren
ni prvaci i radnici, sve dok se to moglo uđe u BiH. Predstavnici GO se u Vardištu Kaplarević, te da su slične pljačke izvršili i
objaviti u nekim od sarajevskih novina kod Višegrada 4. novembra 1918. godine u selima Vragolovi, Karačići i Golubovići
koje su po kratkom policijskom postup- sastaju s vojvodom Stepom Stepanovićem, u periodu od 15.12. 1918. do 3. 1. 1919.”
ku svakodnevno obustavljane i zabranji- kojem upućuju i zvaničan poziv da uvede
vane. Koju godinu kasnije, reis Čaušević
morao je ponovo apelirati na mir i presta-
nak ubijanja, ovaj put tražeći da se zaštiti
narod čiji je vjerski poglavar.
Trećeg novembra 1918. godine na
dužnost je stupila Narodna vlada za BiH,
koju je predvodio Atanasije Šola, dan ra-
nije pušten iz travničkog zatvora. Smje-
nu vlasti u Bosni i Hercegovini pratili su
anarhija i haos, narodna vijeća još uvijek
nisu bila dovoljno organizirana da stanu
na kraj neredima, pljačkama i drugim
oblicima nasilja. Austrougarska vojska,
koja se povlačila preko Bosne i Herce-
govine, izazivala je strah i nemir među
stanovništvom, stvarala nerede i pljač-
kala lokalno stanovništvo u područjima
preko kojih se povlačila, te predstavljala
izvor nesigurnosti i straha.
Profesor Enis Omerović piše kako su
haotičnom stanju doprinijeli agrarni ne-
miri koji su tokom novembra i decembra
STAV 22/11/2018 39
