Page 40 - STAV broj 194
P. 40
POLITIKA
POKOLJ U ŠAHOVIĆIMA silovanja, kuće su popaljene i opljačkane. Reis Čaušević
Drugi izvori navode brojku od najmanje
Prevrat i dolazak srpske vlasti u BiH 500 ubijenih i zaklanih, dok reisul-ule- Neka svaki Srbin, Hrvat i Slovenac bude na
mnogi su shvatili kao otvoreni poziv na ma Džemaludin Čaušević navodi cifru svojoj zemlji gospodar. U slobodnoj državi
pljačku, otimanje zemlje, progon i likvi- od preko hiljadu djece, žena i ljudi. Slič- našoj može da bude i biće samo slobodnih
daciju muslimana. Položaj muslimana na sudbina bila je namijenjena i musli- vlasnika zemlje. (...) Pozivam da s povere-
postao je neizdržljiv, o čemu su i u ino- manima Bijelog Polja, koji su, navodno njem u moju kraljevsku reč mirno sačekaju
stranstvo prodrli izvještaji. Reis Čaušević radi zaštite, trebali biti prebačeni preko da im naša država zakonskim putem preda
uputio je na desetine pisama vlastima u Šahovića, ali ih je spasio jedan srpski ofi- zemlju, koja će unapred biti samo Božija i
Beogradu tražeći od njih zaštitu Bošnjaka cir koji je otkrio zavjeru. njihova, kao što je to već odavno u Srbiji.”
od terora srpske vojske i pljačkaških sku-
pina. Poznato je kako je francuski novinar Pokolj u Šahovićima uzrokovao je skoro Kakva je ekonomska situacija u BiH
Charles Rivet, prilikom boravka u Sara- potpuno iseljavanje tamošnjeg stanovništva, bila u to vrijeme, pokazuju podaci Mustafe
jevu februara 1919, razgovarao, između najvećim dijelom u Tursku, mada se dio Imamovića. “U BiH je bilo oko 45.000
ostalih, i s reisul-ulemom Čauševićem i njih naselio u Pljevlja, Sarajevo i istočnu Bošnjaka vlasnika raznih obrta, uglav-
taj je razgovor objavio u pariškom listu Bosnu. U tadašnju općinu Gornji Rahić, nom sitnih zanatskih i trgovačkih radnji.
Le temps 1. aprila iste godine. srez Brčko, naselilo se 140 porodica s oko Oni su, uz nešto najamnih radnika, činili
4.000 članova. Danas potomci prognanih osnovnu masu bošnjačkog gradskog sta-
Iznoseći podatke o stradanjima musli- žive u selu Islamovac kod Brčkog. Prvi o novništva. Od Bošnjaka koje je statistika
mana “prilikom svečanog stvaranja Jugo- ovom zločinu progovorio je Milovan Ðilas. ubrajala u kategoriju zemljoposjednika
slavije”, kojoj su se oni “spremali služiti On u autobiografskom djelu Besudna ze- sa kmetovima, a takvih je prema popisu
svom dušom”, Čaušević je naglasio da mlja ovako opisuje zločin u Šahovićima: iz 1910. ukupno bilo 9.573, većinu su či-
“smo mi ipak Slaveni, ali Srbi odbijaju “Nikada nije bilo takvog pohoda, niti je nili sitni posjednici sa jednim ili dva–tri
da nas smatraju takvim”. Oni bosanske iko mogao i pomisliti da se takvo što nata- čifluka. Pravih veleposjednika nije bilo
muslimane smatraju “uljezima”, zaključio ložilo u onome što se zove – narodna duša. više od tridesetak, dok je istovremeno
je Čaušević. Na ovo je tadašnji ministar Pljačka od 1918. godine bila je nevina igra bilo oko tri hiljade Bošnjaka zemljopo-
unutrašnjih poslova Svetozar Pribićević prema ovome. Čak se i većina učesnika iz sjednika bez čifčija.”
zahtijevao od predsjednika Zemaljske vla- tog pohoda stidjela onoga što se dogodilo
de za BiH Atanasija Šole da “diskretno” i što su učinili.” Ðilas dalje navodi da je Rezultat regentovog proglasa bila je
zatraži od Čauševića da demantira izjavu čitav zločin zataškan te da je “sve ispalo “reforma” u kojoj je od 1919. do 1939. go-
pariškom novinaru ili da mu u suprotnom sprdnja s pravdom”. dine, ukupno u BiH od nekadašnjih vele-
uputi prijedlog za njegovo penzioniranje. posjednika, uglavnom Bošnjaka, oduzeto
Šola je odgovorio da to nije moguće, jer AGRARNA REFORMA i predato u ruke seljaka, uglavnom pra-
su Čauševićevi navodi tačni. voslavnih Srba, kako beglučkih zemalja
Agrarna reforma još je jedna bolna tač- (400.072 hektara), tako i kmetskih seli-
Kulminacija ovakvog odnosa novih ka Bošnjaka iz tog dijela njihove histori- šta (775.233 hektara), što ukupno iznosi
vlasti ka Bošnjacima bio je pokolj u cr- je pod Jugoslavijom. Regent Aleksandar 1.175.305. hektara zemlje koja je oteta
nogorskim Šahovićima 9. i 10. novembra Karađorđević izdao je proglas u kojem je od Bošnjaka.
1924. godine, o čemu je detaljno za svo- rečeno: “Ja želim odmah da se pristupi
ju knjigu o ovom zločinu istraživao pro- pravednom rešenju agrarnog pitanja i da Historičar Alen Zečević u jednom od
fesor Šerbo Rastoder. Prema podacima se ukinu kmetstva i veliki zemljišni pose- svojih radova tvrdi kako su godine koje
načelnika pljevaljskog okruga, ubijeno di. U oba slučaja će se predati među siro- su dolazile donijele sve veću ekonom-
je oko 120 muslimana i zapaljeno oko mašne zemljoradnike, sa pravičnom na- sku i socijalnu destrukciju Bošnjaka od
45 kuća, dok Milovan Ðilas navodi da je knadom dosadašnjim vlasnicima njenim. strane vlasti Kraljevine Jugoslavije. Toga
pobijeno preko 350 ljudi, izvršena brojna nije bila pošteđena ni institucija vakufa
koja je pretrpjela ogromne štete i gubitke.
Krfska deklaracija
40 22/11/2018 STAV
