Page 53 - STAV broj 250

Marš mira od Nezuka do Potočara ili obilje-
žavanje u Stuttgartu ili drugim evropskim
gradovima također je jedan od pokazate-
lja da nećemo dozvoliti asimilaciju. Mi ne
možemo promijeniti prošlost, ali štetimo
sadašnjosti ako ne gradimo svjetliju i sret-
niju budućnost za sve one koji vole svoje
korijene i baštine tradiciju svoju u domo-
vini BiH i dijaspori”, kaže efendija Pašalić. Muhamed Šetkić, potpredsjednik džemata Örebro, i Mesud Muhić, imam džamije u Örebru,
Muhamed Šetkić, naš drugi sagovornik, ispred Bosanske kuće, koja je nedavno svečano otvorena
rođen je 1964. godine u Višegradu. Studi-
rao je engleski jezik i književnost u bivšoj
Jugoslaviji, a od 1991. godine nastanjen je
u Švedskoj, gdje je završio studij bihevio-
rizma (grana psihologije) i trenutno radi
kao sekretar za socijalna pitanja u gradu
Örebro. Aktivan je učesnik u nastajanju
bosanskih institucija u Švedskoj kao što su
Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj,
Savez bosanskohercegovačkih udruženja
u Švedskoj, Merhameta, a jedno vrijeme
bio je rukovodilac bosanske dopunske
škole u Švedskoj. Trenutno je aktivan kao
potpredsjednik i član Izvršnog odbora u
džematu Örebru. Enver ef. Pašalić u Stuttgartu s predstavnicima drugih religija nakon potpisa dokumenta u kojem se
navodi da su sve religije jednake i da po tom pitanju ne smije biti diskriminacije
Pitali smo ga kakvu vrstu programa i
radionica bi trebalo organizirati da bi se dijete koje izrazi želju da pohađa nastavu zatim Savez bh. udruženja, Merhamet, razna
očuvale sadašnje i buduće generacije ne maternjeg jezika u mogućnosti je da to čini. sportska, zavičajna udruženja, Savez žena,
samo u Švedskoj već i u ostatku Evrope. “Uzimam za primjer svoju djecu koja su čak i Savez bh. pčelara u Švedskoj. Svi oni
“To pitanje je prilično kompleksno i pohađala tu nastavu do završetka gimnazije. na svoj način nastoje da očuvaju kulturu
imputira dvije stvari. Pitanje jezika i asi- I danas, recimo, nemaju problema u komu- zemlje i naroda iz koje potječu. Na drugoj
milacije. Jedan broj naše djece slabije go- nikaciji sa svojim vršnjacima kada dođu u strani to donekle, nesvjesno ili iz drugih
vori maternji jezik. Međutim, smatram da BiH, mada su rođeni ovdje. Švedski školski pobuda, pomaže i autohtono stanovništvo sa
stanje i nije tako loše kao što na prvi po- sistem stimulira takvu nastavu jer se ruko- svojim klasifikacijama kao ‘prva generacija
gled izgleda. Još uvijek popriličan broj dje- vodi naučnim istraživanjima koja su utvr- useljenika’, ‘druga generacija useljenika’, pa
ce dobro govori jezik svojih roditelja. No, dila da djeca koja poznaju dva ili više jezika često čujemo i ‘treća generacija useljenika’.
mora se priznati i biti svjestan okolnosti postižu bolje rezultate i u ostaloj nastavi. Sa- Ponekad se čuju klasifikacije da je neko po-
u kojima se ta djeca trenutno nalaze. Mi mim tim, ako osoba ima mogućnost da izra- tomak Valonaca, koji su u Švedsku došli u
smo u toku rata, a jedno vrijeme i poslije, zi jedan fenomen na dva načina, povećava 13. i 14. stoljeću i, recimo, oplemenili isko-
u Švedskoj imali bosanske dopunske ško- svoju intelektualnu sposobnost. U princi- pavanje i preradu ruda na ovom području.
le, u kojima smo imali nepisano pravilo da pu, nisam za radionice tipa ‘workshop’, koje Dakle, negdje i kod nekog još uvijek postoji
onaj koji tokom nastave progovori jednu podrazumijevaju jedan kampanjski pristup. potreba da se napravi jasna distinkcija pri-
švedsku riječ plati 1 krunu u zajedničku Više sam za jedan kontinuiran rad s djecom padnosti. No, ovo ne bi trebalo zavarati i da
kasu. To je bila više kao šala, ali dešavalo se jer je jezik živa stvar i na njemu se mora ra- se čovjek opusti. Svoje korijene treba čuvati,
da smo jedni druge podsjećali na te stvari diti svaki dan. Smatram da roditelji moraju njegovati i dalje razvijati”, kaže Šetkić, na-
i bili vrlo agilni da skrenemo pažnju kada govoriti sa svojom djecom na bosanskom glašavajući da, suprotno procesu asimilaci-
bi se to desilo. Najdraže bi mi bilo kad bi kada su kući i zajedno, a ne kao što se deša- je, treba stimulirati proces integracije, što
sama djeca mene na to podsjećala jer sam va, prilično često, da koriste švedski i kada podrazumijeva grupe ili pojedince koji su
ponekad po inerciji, a ponekad i namjerno su u svojim domovima. Druga stvar, treba dio većinskog društva, ali su uspjeli zadr-
to činio. Sa zadovoljstvom sam ubacivao usmjeravati djecu i stimulirati ih da čitaju žati svoje kulturne posebnosti.
krune u tu kasicu. Naravno, nakon toga književna djela naših pisaca”, kaže Šetkić, “U nekim zemljama takve su grupe čak
bismo kupili slatkiše i iste podijelili dje- koji ima odgovor i na pitanje “tone li naša dobile i status manjinskog naroda, sa ili
ci. Prirodno je da govorite jezik okoline dijaspora u asimilaciju”. bez zahtjeva o određenoj autonomiji, vla-
u kojoj se nalazite, u kojoj se stječu prva “Ako se pod pojmom asimilacije podra- stitih škola i sl. To znači da su pripadnici
znanja, misli na tom jeziku i naravno da će zumijeva proces u kojem bilo jedna osoba ili doseljeničke grupe potpuno ravnopravni
taj jezik biti prvi izbor. Poznavanje ostalih cijela etnička grupa totalno napušta svoju većinskoj grupi u smislu životne egzisten-
jezika zavisi od dosta faktora, a poprilično kulturu i prilagođava se kulturi naroda koji cije, prava i obaveza, ali su uspjeli da para-
od angažmana roditelja u njihovom ranom je u majoritetu, onda je svaka i pomisao na lelno zadrže svoj jezik, kulturu, običaje i sl.
periodu sazrijevanja. Ako roditelji ulože takav proces pogubna. Mislim da se to, bar Takva društva u cjelini su prosperitetnija
više snage, volje, umijeća, pažnje i sl., i kada je Švedska u pitanju, sigurno neće desiti u odnosu na monolitna, gdje vlada totalna
djeca će govoriti bolje njihov maternji je- pozadugo. Bošnjaci u Švedskoj izgradili su dominacija većinske grupe. Mislim da su
zik”, kaže Šetkić. cijele institucije koje će se tome suprotsta- Bošnjaci u Švedskoj na dobrom putu da
U Švedskoj je učenje jezika sistemski pri- viti na pravi način. Imamo Islamsku zajed- postignu svoj puni potencijal, a dobrim
lično dobro riješeno, otkriva Šetkić, dodajući nicu, koja broji preko 13.000 registriranih dijelom su to i do sad pokazali”, zaključio
da je u školama bosanski jezik priznat i svako članova i taj se broj neprestano povećava, je Šetkić. n

STAV 19/12/2019 53