Page 59 - STAV broj 250

rad nije u formi publiciranog djela i mora sredstvo, koje je u ovom slučaju služilo između izvještavanja srpskih i bosanskih
se prilagoditi, zatim publicirati kako bi da napadne suverenitet naše domovine. medija”, kaže Vojniković.
se mogao koristiti kao izvor”, dodaje Osjetili smo kako je to kad progovori huš- Kako bi izračunala procent govora
Vojniković. kačka politika prepuna mržnje, spremna “mržnje” u Ljiljanima, napravila je tabelu
na sve. Poznata je činjenica da su mediji u kojoj su navedeni svi naslovi i vijesti,
NIJE BILO VREMENA ZA IZMIŠLJANJE u Bosni i Hercegovini naivno, sve do po- te je od broja 0 do 5 bilježila koliko vijest
U svom istraživanju tretirala je i huš- četka otvorene agresije, podržavali nadu procentualno u sebi sadrži, odnosno ne
kačku politiku lista Liljani, koje, kako je ili iluziju u mogućnost opstanka Jugo- sadrži govor mržnje. Uzorak za analizu
utvrdila, gotovo da nije bilo. Ona je kroz slavije. Novinari u Bosni i Hercegovini govora mržnje bila je vijest kao novinar-
svoje istraživanje pokazala i dokazala da našli su se u teškoj situaciji jer je JNA, ska forma, a analizirala je 245 vijesti. Od
Ljiljani, uprkos teškom vremenu i okol- koja je do jučer bila zajednička, sada pa- analiziranih ukupno 245 vijesti, govora
nostima u kojima su izlazili, nisu bili lila i ubijala sve pred sobom. Agresor je mržnje bilo je svega u 4,9 posto, odno-
list koji je huškao na Srbe i druge naro- svim sredstvima pokušao da zauzme te- sno 95,10 posto vijesti novinskog lista
de u tadašnjem Bihaćkom okrugu i šire. ritoriju Bosne i Hercegovine. Srpski me- Ljiljani ne sadrži govor mržnje. Vijesti u
“Nažalost, svjedoci smo iz protekle diji tokom cijele agresije izvještavali su novinama Ljiljani, od 100 procenata vje-
agresije šta znači to kada se novinarski kako su ustvari oni ti koji su napadnuti. rodostojnosti, zadovoljavaju 89,32 posto,
postulati prestanu poštovati i šta zna- Analiza govora mržnje u mom radu na- zaključak je ovog istraživanja.
či kada mediji postanu propagandno stala je s ciljem da jasno napravi razliku “Bilo je teško to istražiti, jer ponekad
vijest ili tekst nisu imali prizvuk mržnje
kao, recimo, naslov tipa Kako se mlati agre-
sor. Nisam to mogla svrstati u govor mržnje,
ali, eto, dala sam malu jedinicu na skali od
jedan do pet, čisto da ne bude da su novine
sto posto čiste i maksimalno sam fer išla u
obradu i istraživanje. Mi smo se branili, pa
i kroz novine, i nismo imali vremena da
bilo šta izmišljamo jer je bilo i previše loših
stvari o kojima se moglo izvještavati. Ono
što, također, treba istaknuti jeste to da je u
Ljiljanima bilo tekstova pisanih ćirilicom
kao, recimo, naslov jednog humorističnog
serijala koji je objavljivan na posljednjoj
strani pod nazivom Zgode cake borca Hake.
I tokom najtežeg perioda Bošnjaci Krajiš-
nici nemaju problema s pismom s kojim
se srpski narod identificira, te ga priznaje
kao jedno od bosanskohercegovačkih pi-
sama”, zaključuje Dalila Vojniković. n

STAV 19/12/2019 59