Page 11 - STAV broj 190
P. 11
Bihaću. Branila i odbranila. Ali, koliko Neprijateljima Bosne i Hercegovine, u kontekstu političkih
god zvučalo kao hipoteza, pitanje je šta fašizama, namjerno kažem političkih a ne narodnih fašizama,
bi bilo s našom domovinom da nije bilo koji u zadnje dvije godine doživljavaju svoje zvjezdane trenutke
seoske halke koja je prva prepoznala ja- u Banjoj Luci i jednom dijelu Hercegovine, ustvari ne smetaju
hače apokalipse. Dok su oni između sebe eklatantni islamski kodovi: ezan, munara, zvijezda i polumjesec,
dijelili lovačke puške, asfalt je okretao ja- ilahije, bajramska sofra, sevdalinka, sehara, levha, nišani i tespih
njad i govorio kako rata neće biti. Bio bih na ćilimu Begove džamije. Njih frustrira nešto drugo. Njih
kreten i gadio bih se sam sebi kada bih frustrira naša širina, naš poziv na zajednički život
pravio poredbu između šehida iz Teoča-
ka i onih iz Milinklatske ulice, onih iz skijaju po Austriji i mrze vlastiti identi- džeza i sevdaha, na ljubitelje planinskog
Šantićeve u Mostaru i šehida oko Prusca, tet zato što se naslanja na džamijski ezan i morskog turizma, kao i na ljubitelje ne-
kada bih vagao zasluge mostarskog hero- i bajramsku hurmašicu. To je polusvijet skafe i indijskog čaja. Ali, generalna po-
ja Hujke i Mehdina Hodžića, “crnog la- koji je instalirao tezu o papcima. djela je na realizirane i nerealizirane ljude.
buda” iz Sapne. Ali, teza o papcima nije STAV: Ispada da naš vodoinstaler, da naš Pitanje ljudske realiziranosti nije pitanje
uspostavljena samo u toku agresije na radnik iz naroda bolje zna ko je i šta je obrazovanja. To je pitanje tvoje osobne
Bosnu i Hercegovinu i poslije nje. Nju od dijela naše elite. Zbog čega je došlo duhovnosti, svijesti o sebi i onoga oko
su kasnih šezdesetih i početkom sedam- do tog moralnog posrnuća u dijelu naših tebe. Čoban može biti realiziran čovjek,
desetih inaugurirali nerealizirani urba- elita kada je riječ o zastupanju nacional- a doktor nauka nerealiziran. Provincija
ni šupci promašenih života, kojima je nih vrijednosti? je u glavama. Ona nije geografski nego
iracionalni sukob s tzv. papcima i selom HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Te zakržljale duhovni pojam. Lav Nikolajevič Tolstoj
bio bijeg od vlastite nesreće. Njima je i psihologije unutar bošnjačkog naroda nisu napisao je možda najznačajniji roman u
11. juli u Potočarima i klanjanje dženaze ništa manje zlo od četnika i ustaša. Ljudi historiji književnosti – Rat i mir – u selu
Bošnjacima stradalim u genocidu skup se dijele na razne kategorije. Na ljubitelje Jasna Poljana, mjestu s pet kuća i drvo-
papaka. Oni mrze i gnušaju se francuske redom. A šupke koje gore spominjem
kape na dedi koji kraj mezara uči Fatihu i kojima su “Rolex”, cipele “Paciotti” i
svojoj djeci strijeljanoj u Kravicama, oni košulja “Versace” mjerilo putem kojeg
se gnušaju dimija i svojih i tuđih nena. uspostavljaju sistem ljudske vrijednosti
Oni vole Leonarda Cohena, piju čivas, možeš smjestiti da žive kraj Bucking-
hamske palače ili Jelisejskih polja, ali će
i dalje ostati nesorta i duhovni šljam. Oni
su u svojoj nesvijesti saučesnici u rušenju
bosanskohercegovačkog društva jer se sti-
de i pljuju po onome što je srčika i najbo-
lji dio Bošnjaka. Više ima državotvorne
svijesti u šamiji srebreničke nene nego
u “Potemkinovim selima” njihovih ma-
terijalnih carstava. Oni su, zapravo, pra-
vi papci i, samo na drugi način, razvlače
pamet vlastitom narodu dajući suport
onom čuvenom razvlačenju pameti Ratka
Mladića. To su oni urbani papci koji, dok
moralno, plemenito i etično Sarajevo stoji
mirno ispraćajući kamione iz Visokog s
tabutima kostiju pronađenih Srebreniča-
na na putu za Potočare, namjerno ignori-
raju te kosti i te tabute, i dok sve Sarajlije
suznih očiju mirno stoje na trotoarima,
oni namjerno hodaju, ne žele da stanu i
kažu: “Ma, jebo ovo!” Što se mene tiče,
neka idu u tri pičke materine!
STAV: Nedavno sam slušao jednog tzv.
nezavisnog analitičara iz akademske
zajednice koji klišejizirano kaže da je u
predizbornoj kampanji bilo previše iden-
titeta. Bilo mi je to smiješno s obzirom
na poziciju Bošnjaka i očitu deficitiranost
bošnjačkog identiteta u sektoru kultu-
re, obrazovanja i medija, ali i s obzirom
na nijekanje tog identiteta u RS-u. Da-
kle, mogli bismo statistički dokazati da
STAV 25/10/2018 11