Page 18 - STAV broj 190
P. 18
POLITIKA
Razlika je samo u tome što taj orijentali- Zagovaranje “zajedničkog jezika”, problematizacija uvođenja
stički strah nisu javno iskazivali visoko- nastavnog predmeta “bosanski jezik” u takvoj mjeri da se to
rangirani političari iz tzv. multietničkih poredi s “pravljenjem RS-a na sarajevski način”, nazivanje
stranaka. Niko osim bivšeg predsjednika agresije na Bosnu i Hercegovinu “ratnim dejstvima”, pa čak
Naše stranke Bojana Bajića. i problematiziranje termina agresija tvrdnjom da za takvu
karakterizaciju rata navodno nema dovoljno čvrstih dokaza,
POTRAGA ZA KORISNIM IDIOTIMA nazivanje zastava Armije RBiH ratnim zastavama, nazivanje
događaja poput onih iz Dobrovoljačke ulice od 3. maja 1992.
Nevjerovatna je sličnost problema godine ratnim zločinom samo su neki od primjera kakvi su
koje Bajić postavlja, ali i rješenja koja svjetonazori i šta su želje ove stranke
nudi sa stvarnom politikom koju kon-
stantno, od svog osnivanja, na terenu traženje političkih saveznika, prvo među mainstream”, insistiranje stranačkih
vodi Naša stranka. Pod parolom borbe onim što se naziva ljevicom, a zatim i ideologa na zahtjevu da se promijeni
za multietničko društvo, Naša stranka među manjim i redovno neprincipijel- izvjesni nepoćudni bošnjački “kulturni
koncentrirala se na pokušaj da preuzme nim i vlastohlepnim strankama koje ne kod”, zagovaranje “zajedničkog jezika”,
vlast u Kantonu Sarajevo, dok mimo Sa- posjeduju bilo kakvu ideološku ili naci- problematizacija uvođenja nastavnog
rajeva djeluje samo na prostorima s boš- onalnu platformu. Upravo odatle i poti- predmeta “bosanski jezik” u takvoj mje-
njačkom većinom. Da ova stranka ima če politika kultiviranja personalnih veza ri da se to poredi s “pravljenjem RS-a na
nekih ozbiljnih planova za Banju Luku i kontakata vrha Naše stranke s razno- sarajevski način”, nazivanje agresije na
i Široki Brijeg, valjda bi za deset godina raznim ambicioznim političarima kan- Bosnu i Hercegovinu “ratnim dejstvima”,
svog postojanja učinila nešto da osvoji tonalnog i općinskog nivoa čija se ne- pa čak i problematiziranje termina agresija
barem jedan glas u izborima za kanto- umjerena ambicioznost i manjak bilo tvrdnjom da za takvu karakterizaciju rata
nalne skupštine kantona s hrvatskom ve- kakvih principa uvijek mogu pokazati navodno nema dovoljno čvrstih dokaza,
ćinom i valjda bi u cijelom RS-u barem korisnim. U kontekstu takvih politički nazivanje zastava Armije RBiH ratnim
jednom do sada izišli na opće izbore. Pre- realnosti, pogotovo činjenice da nikada zastavama, izjava da “ratna dejstva” ne
uzimanje vlasti u Sarajevu nije sredstvo neće moći imati apsolutnu vlast, politika mogu biti centralno mjesto manifestacija
i odskočna daska za neki daljnji pohod Naše stranke sastoji se u tome da hala- poput Dana Kantona Sarajevo, nazivanje
Naše stranke na prostore kojima suvre- pljivim partnerima i korisnim idiotima događaja poput onih iz Dobrovoljačke
meno vladaju srpske i hrvatske stranke, prepušta kontrolu nad eventualno lukra- ulice od 3. maja 1992. godine ratnim zlo-
u cilju neke fiktivne borbe za multiet- tivnim resursima pogodnim za korupciju, činom, pokušaj davanja naučnog kredibi-
ničku državu, nego krajnji i osnovni cilj dok zauzvrat za sebe traži one sektore u liteta negatorima genocida u Srebrenici,
jer je glavni prioritet Naše stranke spre- vlasti iz kojih može djelovati u skladu sa osporavanje antifašističke prirode borbe
čavanje eventualnog scenarija stvaranja svojom ideološkom platformom, a to su Armije RBiH protiv agresije, forsiranje
bošnjačke nacionalne države te jačanje prije svega kultura i obrazovanje. termina kakvi su “islamizacija” i “boš-
srpskog i hrvatskog faktora u Sarajevu. njakluk”, pokušaj kriminalizacije šehida
Ovaj je grad, pogotovo nakon završetka CILJEVI SU OBRAZOVANJE I KULTURA Mustafe Busuladžića, kao i drugih značaj-
agresije, dobio na važnosti ne samo kao nih bošnjačkih ličnosti iz perioda Dru-
prirodni centar države nego, prije svega, Kako u praksi izgleda politika Naše gog svjetskog rata, iskazivanje otvorenog
kao centar bošnjačke političke, kulturne, stranke, pogotovo kada namiriše “krv”, (auto)šovinizma od uglednih (bivših i sa-
ekonomske i demografske renesanse. Za tj. kada pomisli da joj je vlast konačno dašnjih) članova, poput Tarika Haverića,
Našu stranku prioritet je da ima upliv u nadohvat ruke, u prilici smo vidjeti ovih i tako dalje, i tako gore.
te procese kako bi ih mogla, ako ne zau- dana. Potenciranje da se vlast u Kanto- Ponovimo još jednom, priroda poli-
staviti, onda barem usporiti ili usmjera- nu Sarajevo formira bez SDA, kao jedine tičke ideologije i prakse Naše stranke nije
vati i oblikovati na način koji neće ugro- stvarne prepreke provođenju takve politi- etička nego etnička, a cilj joj je promocija
ziti srpske ili hrvatske interese u Bosni i ke i nažalost jedinog stvarnog zaštitnika i zaštita nebošnjačkih etničkih interesa
Hercegovini. Budući da su demografske bošnjačkih nacionalnih interesa, pokušaj kroz atak na bošnjačke interese, i to kroz
realnosti takve kakve jesu, Naša stranka da se sklepa sasvim matematička koalicija pokušaj onesposobljavanja nacionalnog
te svoje ciljeve može ostvariti jedino du- sastavljena s jedne strane od stranaka koje političkog djelovanja Bošnjaka, a zatim
goročnom kontrolom i usmjeravanjem baštine anacionalnu ideologiju, a s druge kroz kulturološke zahvate nad bošnjač-
bošnjačkog političkog narativa i dis- od strankica lišenih bilo kakve ideologije, kom većinom. Ti zahvati tiču se prije sve-
kursa, i to kroz oblikovanje bošnjačkih uvjetovanje formiranja koalicije time da ga pokušaja da se ponište politički i kul-
kulturoloških obrazaca i političkih svje- im se dodijeli Ministarstvo obrazovanja, turološki efekti demografske dominacije
tonazora. A to, prije svega, podrazumi- te insistiranje na “reformi” obrazovanja bošnjačke većine u Sarajevu, subverzivne
jeva čvrstu kontrolu nad obrazovanjem u Kantonu Sarajevo, odlično pokazuje namjere da se kroz kontrolu obrazovnog
sljedećih generacija Bošnjaka. stvarne namjere i apetite Naše stranke. procesa pokuša oblikovati kulturni i poli-
tički identitet kao i svjetonazori budućih
Svjesni nemogućnosti da otvoreno O tome kakvi su svjetonazori i šta generacija Bošnjaka, te želje da se kreira
zastupaju takve ideje, u Našoj stran- su želje ove stranke, mogli smo svjedo- ugodno i prijemčljivo okruženje za domi-
ci odlučili su se da borbu za slabljenje čiti mnogo puta, i to baš kroz političko nantne srpske i hrvatske političke narati-
nacionalnih bošnjačkih pozicija sakri- djelovanje i izjave njenih više ili ma- ve i projekte koji bi se time legitimizirali
ju iza paravana borbe za “multietničku nje uglednih članova. Bili su to otvo- te zaštitili od marginalizacije. n
državu” neopterećenu “nacionalnim pi- reni pozivi kadrova ove stranke da se
tanjima” i “pravednije društvo”. Tako- spriječi da Sarajevo postane “bošnjački
đer, svjesni ograničenosti svoje biračke
baze, čak i pod takvom krinkom, iz Naše
stranke razumjeli su da je najbolji način
za ostvarenje vlastitih ideoloških ciljeva
18 25/10/2018 STAV