Page 17 - STAV broj 190

otvoreno etnič- stranih humanitarnih, medijskih i oba-
o tome kog i vještajnih agencija tokom agresije, posli-
u tekstu kulturološ- jeratna, gotovo opsesivna koncentracija
Perspektive kog elementa međunarodne zajednice na Sarajevo, drski
bošnjačke po- koji se smatra zahvati u skoro sve sfere života i otvore-
litike u Bosni i manje civili- ni pokušaji da se prvo spriječi bošnjačka
Hercegovini, objav- ziranim, pod demografska većina, a zatim da se takva
ljenom u BH Danima. čijom se vlašću prevlast barem ne manifestira u politi-
U njemu iznosi svoje sta- život smatra gotovo ne- ci, ekonomiji, medijima, obrazovanju ili
vove po kojima bošnjačka snošljivim te za kojeg se kulturnim manifestacijama, iste su ideje
politika, nakon stotinu godi- već nekoliko puta čvrsto vje- da se sudbina Bosne i Hercegovine od-
na teških iskušenja i preživlja- rovalo da mu je došao kraj, bio je lučuje u Sarajevu i da glavnu riječ vodi
vanja na rubu opstanka, konačno opterećenje i srpske i hrvatske poli- onaj koji ima kontrolu nad ovim gradom.
ima nekoliko dobitničkih opcija od tike u Bosni i Hercegovine i prije, i za
kojih su dvije glavne – Bosna i Herce- vrijeme, i nakon rata. O tome svjedoče
govina kao bošnjačka nacionalna država prijeratne SDS-ove demografske analize
i Bosna i Hercegovina kao multietnička bošnjačke populacije i planovi za podjelu
država. Bajić tvrdi da se bošnjačka poli- grada, ratni planovi srpskog ratnog ru-
tika deklarativno zalaže za ovu drugu op- kovodstva o zauzimanju, a zatim i blo-
ciju, dok na terenu provodi politiku prve kadi Sarajeva, otvorena saradnja koju je
opcije. Naročite dokaze za ovu tvrdnju, HVO pružao VRS-u u blokadi Sarajeva
kao i uopće za stratešku prednost Boš- kako bi se vezale znatne snage koji bi
njaka, vidi u bošnjačkoj demografskoj mogle biti upotrijebljene širom Bosne
većini koja ubrzano postaje apsolutna, i Hercegovine, neobična pažnja koju su
a koja je posebno izražena u populacij- treće zemlje tokom rata davale Sarajevu,
skom, urbanom i industrijskom bazenu kontrola aerodroma kao jedine komuni-
geografskog centra Bosne i Hercegovine, kacije te ogromna koncentracija raznih
pogotovo u Sarajevu. U skladu s tim, Bajić
posmatra i defekte u srpskoj i hrvatskoj
politici, koje se samovoljno odriču tog
centra ili bilo kakvog upliva u njemu, sa-
moizoliraju se i djeluju na (geografskim,
komunikacijskim, urbanim i kulturnim)
periferijama države te sebe uskraćuju od
mogućnosti da spriječi ostvarenje scena-
rija Bosne i Hercegovine kao eventualne
bošnjačke nacionalne države. U ovom,
kao i ranijem tekstu Nova srpska politika
u BiH – tri opcije srpskobosanske politike,
suštinsko pitanje za Bajića upravo je to
kako zaštititi srpske (i hrvatske) intere-
se te spriječiti da Bosna i Hercegovina
postane bošnjačka nacionalna država.

U suštini, nema ničega novog u takvom
strahu od bošnjačke demografske, politič-
ke i kulturne dominacije u Sarajevu. Ta
vrsta orijentalističkog straha od prevlasti

STAV 25/10/2018 17