Page 6 - STAV broj 192
P. 6
TETRIS
ČUVAJMO NAŠE ŠIŠMIŠE
Unečemu je Bosna i Hercegovina pro- bočni kanali koji izlaze direktno na glavni su to inicirali još prije 15 godina. Dugo se
tekle sedmice postala jedinstvena na kanal kroz koji prolazi saobraćajnica. Ta državna ministarstva nisu ni udostojila da
svijetu. Naime, članovi Centra za krš i spe- kombinacija je fatalna budući da, kada odgovore na naša pisma, ali se to promi-
leologiju iz Sarajeva postavili su pred pe- šišmiš izleti iz pokrajnjeg kanala, izlazi jenilo dolaskom ministra Mirka Šarovića.
ćinom Ponikve kod Vareša prvi prometni pravo pred vozila koja se kreću. Već su Mi smo imali različite akcije za senzibilizi-
znak opasnosti koji upozorava na šišmi- zabilježeni slučajevi stradavanja šišmiša. ranje javnosti, zaposleni u Odjelu za zaštitu
še u pećini! Dosad su na svijetu postojali Sada je glavni kanal osvijetljen neprimje- prirode u Ministarstvu za vanjsku trgovinu
znakovi koji vozače upozoravaju na divlje reno jakom rasvjetom, što će učiniti da dali su stvarno sve od sebe da pripreme
svinje, krave, goveda, jelene, kengure, šišmiši koji izlaze loviti budu još više izlo- potrebne dokumente i sve je prošlo kako
losove, pa čak i kornjače, ali ovo je prvi ženi stradavanju od sudara jer su i brzine treba. Bilo je, naravno, zanimljivo slušati
put na svijetu da se vozače upozorava da vozila veće. Predratnim Zakonom o zašti- pojedine delegate u Domu naroda, ali to
čuvaju naše – šišmiše. ti prirodnih vrijednosti pećina Ponikva je je na njihovu sramotu. Nekoliko sedmica
“Već nekoliko godina Centar za krš i spe- zaštićena i svaka intervencija u pećini je nakon BiH, sporazumu je pristupila i Sr-
leologiju iz Sarajeva istražuje Ponikvu i morala proći zakonsku proceduru prilikom bija, tako da nismo više crne rupe Evrope
pećine u obližnjem kamenolomu Stije- intervencija u njoj (asfaltiranje, postavljanje što se zaštite šišmiša i drugih vrsta tiče.”
ne. Neki od šišmiša vrlo su rijetki za BiH. rasvjete). Bijambarskim pećinama uprav- Velike kolonije šišmiša postoje u nekoliko
Alpski dugouhi šišmiš pronađen je pono- lja se na osnovu plana koji je u skladu sa bh. gradova i u svakoj je po nekoliko hiljada
vo nakon sto godina u Bijambarama i ne- standardima i koji, bar što se monitoringa životinja. Međutim, nedavno je otkriveno
davno u pećini Ponikva. Nažalost, mrtav šišmiša tiče, može biti uzor za sva zašti- novo stanište. “Otkrili smo malog potko-
nakon sudara s automobilom”, kaže nam ćena područja u BiH. Rezultati dobijeni vastog šišmiša u napuštenom željeznič-
Jasminko Mulaomerović, pojašnjavajući monitoringom u Bijambarama stavili su ovo kom tunelu kod Breze, i to je vrlo značaj-
zašto se s kolegama iz Centra odlučio za područje na sami vrh područja po broju no budući da brojnost ove vrste u Evropi
postavljanje znaka kod Vareša. vrsta šišmiša u cijeloj regiji. Bijambare opada. Samo jedan nalaz Behštajnovog
“Stanište Ponikva je izuzetno zbog broja su raj za šišmiše jugozapadnog Balkana.” šišmiša, za čiju su ishranu od presudne
različitih vrsta šišmiša koje žive u njemu, Nedavno je objavljeno kako je Predsjedniš- važnosti stare šume jer je vrsta globalno
jer su vrlo rijetke pećine u kojima živi toli- tvo BiH potpisalo odluku o ratifikaciji spo- ugrožena”, kaže nam Mulaomerović, za-
ki broj različitih vrsta. Pećina Ponikva ima razuma o zaštiti šišmiša u Evropi. Na pita- ključujući: “Centar za krš i speleologiju
aktivne i fosilne kanale. Karakteristično za nje koliko smo dugo čekali na to i zašto je je centar oko kojeg se vrte gotovo sve
nju, a ima utjecaja na šišmiše, jesu njeni to važno, Mulaomerović kaže: “Speleolozi aktivnosti zaštite i istraživanja šišmiša. U
posljednje vrijeme postoje
jedna grupa unutar Društva
studenata biologije, njima je
mentor naša Maja Hodžić
i njih tri su otkrile na Ben-
tbaši kod Sarajeva nove
vrste patuljastog brkatog
šišmiša. Radimo speleo-
loška istraživanja, obrazo-
vanje budućih speleologa,
istraživanje tradicije korište-
nja vode na kršu, historiju
speleologije, svake godine
organiziramo međunarodnu
konferenciju ‘Čovjek i krš’,
imamo redakciju časopisa
Hypsugo, izdajemo časopis
Naš krš... Uskoro objavljuje-
mo dvije knjige o kršu BiH,
od kojih je jedna o najsta-
rijem popisu pećina koji je
nastao 1885. godine, što je
najobimniji popis pećina u
to vrijeme u Srednjoj i Juž-
noj Evropi.” /N. H./
6 8/11/2018 STAV
