Page 56 - STAV broj 205

DRUŠTVO

Bošnjaci nisu bili priznati kao zaseban Bosanskohercegovačka književnost jeste, dakle, književnost vezana
narod niti je bila priznata zasebnost nji-
hove književnosti. Bosanskohercegovačka za bosanskohercegovačku državu bilo u sadašnjosti, bilo u prošlosti,
književnost, pak, definirana je prije sve- a bošnjačka književnost jeste književnost Bošnjaka kao naroda, pri
ga u teritorijalnom smislu, dakle kao u čemu ona nije omeđena granicama Bosne, već obuhvata cjelinu
osnovi književnost vezana za prostor Bo-
sne i Hercegovine, s tim što uz književ- književnog stvaranja Bošnjaka, uključujući i bošnjačku književnu
nu praksu današnje Bosne i Hercegovine praksu iz Sandžaka ili Hrvatske, Makedonije ili Turske, ili bilo koje
ona može obuhvatiti i književnu praksu
vezanu za nekadašnji, povijesni prostor druge naše domovinske zemlje ili dijasporne sredine
Bosne i bosanski povijesni kontekst. I
to je ključna razlika između bošnjačke STAV: Zato u knjizi Bošnjačka i bosan- Tako su, unutar okvira osmanske, odnosno
i bosanskohercegovačke književnosti – skohercegovačka književnost govorite orijentalno-islamske kulture i civilizacije,
bosanskohercegovačka književnost jeste, i o pojavi bosanskohercegovačke inter- svoju stariju književnost Bošnjaci – bo-
dakle, književnost vezana za bosansko- literarne i interkulturalne zajednice? O sanski muslimani pisali dominantno na
hercegovačku državu bilo u sadašnjosti, čemu je tu riječ? orijentalno-islamskim jezicima (turskom,
bilo u prošlosti, a bošnjačka književnost KODRIĆ: Opet najjednostavnije govo- perzijskom i arapskom), naročito onda kad
jeste književnost Bošnjaka kao naroda, pri reći, riječ je upravo o složenoj bosansko- je riječ o elitnoj književnoj praksi, dok su
čemu ona nije omeđena granicama Bosne, hercegovačkoj književnoj situaciji, gdje bosanski katolici pisali npr. (i) na latin-
već obuhvata cjelinu književnog stvaranja je moguće istovremeno govoriti i o bo- skom, a onda kad su i jedni i drugi pisa-
Bošnjaka, uključujući i bošnjačku knji- sanskohercegovačkoj književnosti kao li maternjim jezikom, najčešće su pisali
ževnu praksu iz Sandžaka ili Hrvatske, takvoj, ali i o bošnjačkoj te hrvatskoj i različitim pismima itd., što je, naravno,
Makedonije ili Turske, ili bilo koje dru- srpskoj književnosti u Bosni i Hercego- samo jedan primjer. Kasnije, od kraja 19.
ge naše domovinske zemlje ili dijasporne vini, kao i o književnostima manjinskih i početka 20. st., tj. počev od vremena au-
sredine itd. Naravno, bošnjačka i bosan- zajednica, poput jevrejske i drugih... U strougarske vlasti u Bosni i Hercegovini,
skohercegovačka književnost u mnogo suštini, interliterarna (i interkulturalna) ove veze i odnosi sve su izraženiji, pa će
čemu prepliću se i neodvojive su jedna zajednica zbir je, i to organski, a ne arti- npr. prvi bosanskohercegovački roman –
od druge, baš onako kako se prepliću i ficijelni, vrlo blisko povezanih književ- roman Bez nade iz 1895. godine zajednički
kako su međusobno neodvojivi Bosna nosti, s čitavim nizom njihovih složenih napisati Mostarci Osman Nuri Hadžić i
i Bošnjaci, s tim što bosanskohercego- veza i odnosa, ali koje su i dalje zasebne, Ivan Milićević pod zajedničkim književ-
vačka književnost uključuje i književno samosvojne književnosti. Te veze i odnosi nim imenom “Osman – Aziz”... Između
stvaranje bosanskih Hrvata i bosanskih vremenom se mijenjaju, pa su ove knji- dvaju svjetskih ratova, a naročito nakon
Srba, kao i drugih, manjinskih zajedni- ževnosti nekad međusobno bliže i pove- Drugog svjetskog rata i stvaranja socijali-
ca u Bosni i Hercegovini. No, nikad ide- zanije, a nekad dalje i manje povezane. stičke Jugoslavije, bosanskohercegovačke
ja bosanskohercegovačke ne isključuje U pravilu, u daljoj književnoj prošlosti, književnosti dodatno se zbližavaju i usko
ideju bošnjačke književnosti, niti ideja sve do kraja 19. i početka 20. st., pojedi- srastaju u jedinstveni bosanskohercego-
bošnjačke isključuje ideju bosanskoher- načne književnosti u Bosni i Hercegovini vački, a onda i nekadašnji jugoslavenski
cegovačke književnosti, već se, naprotiv, bile su slabije povezane, pa i nerijetko pot- književni sistem, mada ni tada ne gube
radi o dva različita, ali komplementarna puno odvojene, naročito onda kad je riječ svoje vlastite književne identitete, iako se
načina sistematiziranja naše književne o pisanoj a ne usmenoj književnosti, pri na tome pokušavalo i ideološki insistira-
prošlosti, pri čemu su nam potrebne obje čemu su bile pisane i različitim jezicima ti. Sve to traje do devedesetih godina 20.
ove ideje – i bošnjačka i bosanskoherce- ili pismima, kao i uključene u različite šire st., kad se isti taj bosanskohercegovački
govačka književnost. kulturalno-civilizacijske kontekste. književni sistem u značajnoj mjeri dezin-
Mada postoje i drugačiji pristupi, to je su- tegrira, posebno zbog Agresije i
ština onoga kako se, uglavnom, tumačio rata u Bosni i Hercegovini, a
složeni bosanskohercegovački književni jugoslavenski praktično nesta-
fenomen i kako se on i danas može tuma- je, baš onako kako je u jednom
čiti. Riječ je, dakle, o različitim, ali jedna- trenutku i postao...
ko utemeljenim i opravdanim načinima Eto, na tu dinamiku i na ove i
razumijevanja književne prakse vezane za ovakve složene književne od-
Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, pri čemu nose u Bosni i Hercegovini
su i bošnjačka i bosanskohercegovačka upućuje pojam bosanskoher-
književnost organske i samosvojne knji- cegovačke interliterarne i in-
ževne pojave, a ne artificijelni konstrukti, terkulturalne zajednice, s tim
kako su to tvrdili oni koji su negirali po- da je ovdje riječ i o odnosima
stojanje ovih književnosti, što i dalje neki između pojedinačnih kultura
rade. Bošnjačka književnost nije, stoga, jer svaka književnost vezana je
neka izmišljena “novokovanica” niti je i za svoj neposredni kulturalni
bosanskohercegovačka književnost neki sistem i njegove specifičnosti.
“mehanički” zbir književnosti pojedi- Pri svemu ovom, ideja interli-
nih naroda u Bosni i Hercegovini, baš terarne i interkulturalne zajed-
onako kako ni Bošnjaci nisu izmišlje- nice ne poriče ni integralnost
ni kao narod, ili onako kako je Bosna bosanskohercegovačke književ-
bila i ostala sasvim realna i neosporna nosti kao takve, ali ni partiku-
povijesno-državna činjenica. larnost bošnjačke ili bilo koje

56 7/2/2019 STAV