Page 82 - STAV broj 205

muzeja. Odatle je ubrzo prenesena u tre-
zor, prema nekim podacima Narodne, a
prema drugim Union banke.
Kraj rata dočekala je u trezoru banke, a
tadašnja Vlada BiH bila je nerijetko osum-
njičena da je prodala Hagadu u zamjenu za
oružje. “Ona je najvažniji dokument koji
svjedoči o prisustvu Jevreja u BiH”, kaže
Finci. “Mi bismo voljeli da Hagada bude
izložena i dostupna svaki dan, a ne samo
s vremena na vrijeme. Pravila su takva i
Hagada ne može putovati iz Zemaljskog
muzeja po svijetu kako bi je svi vidjeli,
onako kako putuju i drugi eksponati iz
velikih svjetskih muzeja”, kaže Finci. U
BiH danas živi nešto manje od hiljadu Je-
vreja. U Sarajevu ih je oko 700, a ostatak
živi u nekoliko bh. gradova. Jevreji ima-
ju svoje općine u Mostaru, Zenici, Tuzli,
Banjoj Luci i Doboju. ima i neke druge specifičnosti, posebno kulturna i historijska važnost kao i uloga
tumačenja biblijskih događaja i njihovih knjige u duhovnom životu Jevreja uopće.
DIO BH. I ŠPANSKOG IDENTITETA prikazivanja. Ikonografija sarajevske Ha- “Poseban segment izložbe čine dosadaš-
Iz trezora je sarajevska Hagada konač- gade unikatna je u odnosu na neke druge nja izdanja sarajevske Hagade, uključujući
no iznesena u novembru 2002. godine. i prikazi koji se pojavljuju u sarajevskoj prvo iz 1898. godine, te posljednje štampa-
Od tada je izložena i dostupna javnosti u Hagadi su jedinstveni”, objašnjava Bunčić. no 2018. godine, čiji je izdavač prvi put sa-
posebno osiguranom prostoru, u poseb- Bunčić dodaje kako je sarajevska Ha- mostalno Zemaljski muzej Bosne i Herce-
nim prigodama i pod tačno definiranim gada iznimno važna ne samo za Bosnu i govine”, kaže Sijarić, koji najavljuje kako
uvjetima. Konzervirana je i restaurirana Hercegovinu nego i za odnos Španaca će ova izložba biti postavljena i u Španiji.
2001. godine. prema svom naslijeđu i kulturi. “Ova će izložba sigurno biti postav-
“Hagada je neprocjenjiva, ne postoji “U Španjolskoj je u to doba nastalo ne- ljena i u Španiji. Započeli smo pregovo-
iznos novca za koji bi se ona mogla ku- koliko Hagada, među njima je i ova sarajev- re o tome da je postavimo u nekoliko ta-
piti”, kaže za Stav Aleksandra Bunčić, ska. Iz tog vremena danas se u Španjolskoj mošnjih gradova. Tek pregovaramo pa ne
autorica izložbe “Tri života sarajevske nalazi samo jedna Hagada, to je Hagada iz mogu mnogo o detaljima, ali smo zaista
Hagade”. Bunčić, vrsna poznavateljica Gobleta. Hagade svjedoče o turbulencijama optimisti. Također, studiju o Hagadi koja
historije Hagade, doktorirala je na temu i mogućnostima koje samo povijest, nekim je dio ove izložbe počet ćemo vrlo brzo
sarajevske Hagade na Zagrebačkom uni- svojim nenadanim tokovima, može da na- prevoditi na španski jezik. Da li ćemo do-
verzitetu, a nakon toga je postdoktorske pravi. Danas je sarajevska Hagada važna biti dozvolu da u Španiji izložimo i Haga-
studije obavila u Jerusalemu. Danas je član zbog načina na koji interpretiramo svoju du? E to je već malo manje vjerovatno.”
istraživačkog tima Univerziteta Harvard povijest. Ona je, u suštini, vezana uz je- Sarajevska Hagada je 2003. godine
u Sjedinjenim Američkim Državama. dan veoma negativan povijesni događaj, proglašena pokretnim nacionalnim spo-
Sadržaj Hagade ispisan je krasnopisom izgnanstvo Jevreja iz Španjolske 1492. menikom Bosne i Hercegovine, a 2017.
na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju godine. A onda, nakon nekoliko stoljeća, godine je upisana u UNESCO-ov Registar
kada papir još uvijek nije ušao u masovnu ona na drugom kraju Evrope prouzroči ne- memorije svijeta, posvećen pokretnoj kul-
upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga što što mi danas tumačimo kao pozitivno. turnoj baštini svijeta. U februaru prošle
ima 142 pergamentska lista. Neki od njih Sarajevsku Hagadu mi u BiH smatramo godine otvorena je obnovljena prostori-
ispisani su krasnopisom, neki iluminira- dijelom našeg naslijeđa, ne zaboravljajući, ja u kojoj je izložena sarajevska Hagada.
ni, a neki su potpuno prazni. Uvezani su naravno, gdje je i kada nastala.” “Hagada je najvredniji predmet koji
u tabake po osam ili dvanaest stranica. Direktor Zemaljskog muzeja BiH i Bosna i Hercegovina ima u svom Ze-
“Sarajevska Hagada pripada grupi od koautor izložbe Mirsad Sijarić kaže da se maljskom muzeju”, kaže Siniša Šešum,
15 sačuvanih srednjovjekovnih Hagada postavkom potcrtava ne samo umjetnič- šef Ureda UNESCO-a u BiH. “UNESCO
koje su nastale na prostoru današnje Špa- ka i estetska posebnost sarajevske Haga- nastoji da se Hagada, ali i muzej i sve nje-
njolske. U odnosu na ostale Hagade koje su de, specifičnosti koje je izdvajaju unutar gove zbirke očuvaju još od 1996. godine.
nastale na tim prostorima, u sarajevskoj su brojem skromnog korpusa drugih srednjo- Mi ćemo i dalje nastojati da oživljavamo
najopsežniji biblijski prikazi. Ona, također, vjekovnih sefardskih Hagada, već i njena muzej i pomognemo njegov razvoj.” n

82 7/2/2019 STAV