Page 19 - STAV broj 241
P. 19

korisnog tretiranja raznih društvenih   bila društva i države povezane na faši-  pogubnost te ideološke osnove, ali se sr-
          specifičnosti i razlika.          stičkoj ideološkoj osnovi i ciljevima, a na   bijansko društvo i država još uvijek nisu
            U odnosima između nekih društava i   drugoj strani bila su društva i njihove dr-  osposobili za katarzu.
          njihovih država ideološke razlike u njiho-  žave povezane u savez na antifašističkim   Unutar društava i njihovih država, uz
          vom ekstremnom sadržaju i ekstremnom   osnovama.                     ideološke vrijednosti koje su u tim druš-
          ispoljavanju dovode do prekida saradnje   Za svoj ideološki okvir svako društvo   tvima i državama općeprihvaćene i obli-
          i antagoniziranja koje uzrokuje i sukobe s   i njegova država u pogledu podrške žele   kovane u patriotska osjećanja trajnijeg
          težim, čak i katastrofalnim posljedicama jer   motivirati cjelokupan svoj demografski   karaktera, oblikuju se posebne ideološke
          se sukobi pokušavaju riješiti s jedne stra-  potencijal, uz težnje da se u istom smislu   orijentacije pojedinih društvenih organiza-
          ne nametanjem svog ideološkog okvira, a   motivira i demografski potencijal aktuel-  cija i grupa, pa se među njima odvija bor-
          s druge strane odbranom od pokušaja tog   nih i potencijalnih ideoloških saveznika.   ba za vlast, s ciljem da svoj ideološki okvir
          nametanja. To su ratovi ili zategnuta sta-  Mnoštvo je primjera da su neka društva i   koriste u mjeri koliko dopušta ustav kao
          nja u kojima se izvan oružane borbe kao   države po osnovu svoje pravednosti i ute-  opći pravni akt, ali su moguće situacije da
          osnovnog sadržaja rata primjenjuju dru-  meljenosti na univerzalnom dobru uspjeli   faktor koji je osvojio vlast osigura uvjete
          gi, subverzivni sadržaji, metode, snage i   dobiti plebiscitarnu podršku cjelokupnog   za promjenu ustava i zakona, podešavaju-
          sredstva sukobljavanja, ali uvijek s istim   stanovništva. Međutim, ima slučajeva da   ći ih svom posebnom ideološkom okviru.
          ciljem da se ideološki okvir jednog druš-  ideološki i državni režimi koji su utemelje-  Takva događanja usložnjavaju sigurnosnu
          tva i njegove države nametne drugom   ni na reakcionarnom, anticivilizacijskom,   situaciju jer se produbljuju antagonizmi
          društvu i državi.                 dakle nepravednom ideološkom osnovu, u   i intenziviraju sukobi, pri čemu se druga
            U širim sukobima koji su iz historije   pogledu podrške pridobiju i u negativnom   društva i države svrstavaju na neku od su-
          poznati kao regionalni ili svjetski ratovi   pravcu motiviraju većinu stanovništva, pa   kobljenih strana unutar odnosnog društva
          uspostavljaju se savezi između više društa-  se tek kasnije u historijskom razvoju spo-  i njegove države. Dakle, unutarnji sukobi
          va i njihovih država protiv jednog ili više   zna reakcionarnost i nepravednost ideo-  u društvima i državama ne zadržavaju se
          također saveznički, ideološki povezanih   loških ciljeva za koje su mobilizirani, pa   u svojim državnim granicama, već popri-
          društava i njihovih država. Primjer u tom   čak i ginuli sa svim drugim posljedicama   maju međunarodnu dimenziju koja može
          pogledu jesu ideološki sukobi u Drugom   koje donose oružani sukobi.   manje ili više da utječe na opće stanje si-
          svjetskom ratu, gdje su na jednoj strani   Naprimjer, u Drugom svjetskom ratu   gurnosti i mira u odnosnim lokalnim, re-
                                            fašistički režimi društava i država uspjeli   gionalnim, pa i širim kontinentalnim i
                                            su pridobiti podršku većine svog demo-  globalnim okvirima.
                                            grafskog potencijala da budu egzekutor   U dnevnopolitičkim odnosima zahti-
                                            masovnih ratnih zločina, pa se tek poslije   jeva se da sistem sigurnosti treba zaštititi
                                            Drugog svjetskog rata, kada su se sagledale   od ideologizacije i od politizacije. Insi-
                                            sve posljedice, došlo do spoznaja po koji-  stira se da taj sistem bude depolitiziran
                                            ma je u tim društvima i državama došlo   i dezideologiziran. Pitanja ideologizacije
                                            do katarze. Miloševićev režim također je   i politizacije sistema sigurnosti, posebno
                                            uspio na osnovama retrogradnih naciona-  njegovih stručnih službi – policije, vojske,
                                            lističkih ideja mobilizirati veći dio stanov-  obavještajnih i kontraobavještajnih službi
                                            ništva, koji je u međuvremenu sagledao   – ponekad i ponegdje izrasta u problem u
                                                                               kome se odvijaju teški ideološki i politički
                                            U dnevnopolitičkim odnosima        sukobi između pojedinih političkih i druš-
                                            zahtijeva se da sistem             tvenih subjekata, uglavnom onih na vla-
                                                                               sti s onima u opoziciji. To se događa kada
                                            sigurnosti treba zaštititi         stručne službe sigurnosti, na štetu opće-
                                            od ideologizacije i od             prihvaćenih, ustavom utvrđenih kriterija
                                            politizacije. Insistira se da      i vrijednosti, djeluju u interesu posebnih
                                                                               ideoloških i političkih opcija koje su na
                                            taj sistem bude depolitiziran      vlasti protiv drugih koje nisu na vlasti, a
                                            i dezideologiziran. Pitanja        na štetu ideoloških i političkih vrijednosti
                                            ideologizacije i politizacije      koje su ugrađene u ustav.
                                                                                  Ustvari, opozicijske ideološke i politič-
                                            sistema sigurnosti, posebno        ke opcije nisu u prilici da u korist svojih
                                            njegovih stručnih službi –         užih ideoloških i političkih interesa an-
                                            policije, vojske, obavještajnih    gažiraju stručne službe protiv ideološke
                                                                               i političke opcije koja je na vlasti. Prak-
                                            i kontraobavještajnih službi       tički, taj problem u društvima i njihovim
                                            – ponekad i ponegdje izrasta       državama ispoljava se kada vladajuća ide-
                                            u problem u kome se odvijaju       ološka i politička opcija odstupi od prin-
                                                                               cipa jednakopravnosti građana i poseb-
                                            teški ideološki i politički        nih društvenih grupa, tako što represiju
                                            sukobi između pojedinih            usmjerava prema građanima i posebnim
                                            političkih i društvenih            društvenim grupama samo zato što ne sli-
                                                                               jede užu ideološku i političku orijentaciju
                                            subjekata, uglavnom onih na        subjekata koji vrše vlast u društvu i državi.
                                            vlasti s onima u opoziciji         Iz tih razloga, u demokratskim društvima
                                                                               u proces odlučivanja o vitalnim pitanjima


                                                                                                   STAV 17/10/2019  19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24