Page 20 - STAV broj 241

POLITIKA

sigurnosti društva i države vladajuća po- jednakopravnosti i da represivne elemen-
litika uključuje i opozicijske politike, bar te sistema sigurnosti i odbrane ne usmje-
one zastupljene u parlamentima. ravaju protiv ideoloških i političkih kon-
Ne postoji apsolutna dezideologiza- kurenata u borbi za vlast, odnosno da uže
cija i apsolutna depolitizacija djelovanja ideološke i političke vrijednosti subje-
stručnih službi sistema sigurnosti i odbra- kata koji su nosioci vlasti ne budu zlou-
ne – vojske, policije, obavještajnih i kon- potrijebljene predstavljanjem kao da su
traobavještajnih službi, jer svako društvo opće vrijednosti cijelog društva i države.
i država organiziraju svoj sigurnosni i od- Ustvari, u brojnim društvima i njihovim
brambeni sistem, pored ostalog i s ciljem državama sve se to čini da se očuva vlast,
da se zaštite i odbrane ustavom i zakonima a da se naspram vlasti suprotstavljene ide-
utvrđene ideološke i političke vrijednosti, ološke i političke snage što više odmaknu
kao što su ideali slobode, ravnopravnosti, od vlasti, odnosno da se njihovi autoriteti
demokratije, neutralnosti ili svrstanosti u kompromitiraju među građanima kako bi prate, dokumentiraju i presijecaju njiho-
međunarodnim odnosima, tradicije u ne- se stanovništvo odvratilo od glasačke po- ve aktivnosti koje su zakonima propisane
čemu... Takve ideološke i političke vrijed- drške opoziciji. kao krivična djela.
nosti predstavljaju se kao općeprihvaćene, Prema tome, dok se u društvu i državi s Ideološke i političke organizacije mogu
kao “najmanji sadržilac” – za sve građane, nedostatkom demokratije odvija ideološka biti prihvatljive za jedan dio društva, dok
društvene i političke subjekte istih ideo- i politička borba za vlast, snage koje imaju su neprihvatljive za druge dijelove društva.
loških i političkih vrijednosti. Dakle, gra- dominantnu ulogu u vlasti manipuliraju U cilju suprotstavljanja neprihvatljivim
đani, posebne društvene grupe i organiza- sistemom sigurnosti i odbrane, kršeći ele- ideološkim i političkim organizacijama,
cije, uključujući i političke stranke, putem mentarne principe demokratije, slobode i dijelovi društva organiziraju se u posebne
ustava i zakona izražavaju konsenzus oko jednakopravnosti. ideološke i političke organizacije. Tako u
zajedničkih ideoloških i političkih vrijed- Ideološke i političke organizacije ge- društvima i državama nastaju ideološki i
nosti, pa ih kao takve štite cjelokupnim neralno se mogu svrstati u dvije grupe: (a) politički antagonizirane ideološke i poli-
pravnim i političkim poretkom, angaži- one koje se ispoljavaju u korist sigurnosti tičke organizacije, pa i čitavi pokreti. Ste-
rajući i stručne službe sistema sigurnosti društva i države ili se bar ne ispoljavaju pen njihove antagoniziranosti može biti
i odbrane da ih poštuju, da ih ne dovode štetno, bez obzira u kojoj je mjeri prisutno različit, od stanja da se njihovi sukobi kre-
u pitanje, a time i štite, odnosno brane. njihovo korisno djelovanje; (b) one ideo- ću u sadržajima i metodama koji se mogu
Pošto je to upravo tako, proizlazi da ne loške i političke organizacije koje se ispo- opravdati demokratskim principima, pa
postoji apsolutna dezideologizacija i apso- ljavaju na štetu mira i sigurnosti društva i do stanja u njihovim odnosima koje se ne
lutna depolitizacija sistema sigurnosti i države, uz napomenu da je pasivan, indi- može opravdati demokratijom jer njihovi
njegovih stručnih službi – vojske, policije, ferentan odnos prema sigurnosnim pita- sukobi mogu eskalirati u nemire, ulične
obavještajnih i kontraobavještajnih služ- njima također štetan jer sužava potencijal sukobe i građanske ratove, a ako se takvi
bi, pa se sugeriraju pitanja: Zašto se onda društva i države u ostvarivanju obaveza u sukobi prenesu na druga društva i države,
u društvenoj i političkoj praksi ističe po- interesu mira i sigurnosti. onda mogu poprimiti međudržavni, odno-
treba depolitizacije i dezideologizacije ako Neke ideološke i političke organizacije sno međunarodni karakter.
to u apsolutnom smislu nije moguće? Ako legaliziraju se po transparentnim progra- Svaka ideološka i politička organiza-
već nije moguća apsolutna depolitizacija i mima koji su za društvo i državu prihvat- cija, odnosno pokret, u okviru svoje stra-
apsolutna dezideologizacija, kakav je onda ljivi ili se mogu tolerirati, maskirajući tako tegije određuje sredstva i metode borbe
sadržaj i cilj zahtjeva za depolitizaciju i de- ilegalnu komponentu svojih ideoloških i za svoje ciljeve. U historiji je bilo broj-
zideologizaciju sistema sigurnosti, posebno političkih osnova i ciljeva djelovanja. One nih ideoloških i političkih organizacija i
njegovih stručnih službi – vojske, policije, ideološke i političke organizacije koje budu pokreta koji su se odlučivali za oružane
obavještajnih i kontraobavještajnih službi? identificirane da se ne ponašaju po tran- metode i sadržaje borbe, subverzije, te-
U praktičnim, konkretnim, dnevno- sparentno istaknutim programima, već da rorizam, atentate, diverzije..., dok su se
političkim prilikama potreba za dezide- se ponašaju prema ilegalnim društveno neki odlučivali za borbu u okviru prostora
ologizacijom i depolitizacijom ističe se s štetnim komponentama svojih ideoloških koji omogućava političko uređenje drža-
ciljem da političke partije koje imaju do- i političkih motiva, države zabranjuju. ve, odnosno u okviru demokratskih in-
minantnu ulogu u vlasti ne odstupaju od Nakon zabrane, prinuđene su da djeluju u stitucija društva i države. Neki ideološki
ustavnih i zakonskih garancija slobode i potpunoj ilegali, dok ih sigurnosni sistemi i politički pokreti, dok se za svoje ciljeve
bore u okvirima demokratskih institucija,
U Drugom svjetskom ratu fašistički režimi društava i država pripremaju se i za nasilne metode borbe
za slučaj da u odnosnom društvu i državi
uspjeli su pridobiti podršku većine svog demografskog eskalira kriza u kojoj se nude šanse posti-
potencijala da budu egzekutor masovnih ratnih zločina, pa se zanja ciljeva primjenom nasilnih metoda
tek poslije Drugog svjetskog rata, kada su se sagledale sve i oružane borbe.
U vezi s djelovanjem ideoloških i po-
posljedice, došlo do spoznaja po kojima je u tim društvima litičkih organizacija i pokreta, legalnih i
i državama došlo do katarze. Miloševićev režim također ilegalnih, aktueliziraju se specifične i naro-
je uspio na osnovama retrogradnih nacionalističkih ideja čito opasne forme i sadržaji organiziranog
kriminala čiji je predmet oružje, municija,
mobilizirati veći dio stanovništva, koji je u međuvremenu minsko-eksplozivna sredstva, vojna opre-
sagledao pogubnost te ideološke osnove, ali se srbijansko ma, nedozvoljena obuka za oružanu borbu,
društvo i država još uvijek nisu osposobili za katarzu teroristička i subverzivna djela... U takvim
uvjetima eskalira nedozvoljena trgovina,

20 17/10/2019 STAV