Page 29 - STAV broj 271

dok je uvoz niži za 7,2 posto. Uzmimo u daljnjeg pada potražnje. Ovo, pak, dodatno plaća na teret budžeta u najvećem mogućem
obzir i to da ovi podaci ne pokazuju kolike povećava neizvjesnost i strah pa ulazimo u iznosu (to se jednako odnosi na privatni i
su stvarne razmjere pada uvoza i izvoza jer novi dublji negativni krug: dodatni pad po- javni sektor). Na taj se način postiže održa-
nemamo podatke za april. trošnje, pad proizvodnje i zaposlenosti, pad vanje svih finansijskih tokova u svim siste-
Ono što sada slijedi jeste izazov ponovnog prihoda preduzeća i kućanstava i tako se ne- mima, a što uključuje sve subjekte: građa-
pokretanja privrede i podsticanja potrošnje. gativna petlja multiplicira. Dakle, problem ne, preduzeća, državu, banke, uvoz-izvoz...
Koliko je bilo važno reagirati na vrijeme i potrošnje, odnosno potražnje jeste najveći U prilog takvog strateškog opredjelje-
zaustaviti trend masovnog otpuštanja rad- izazov s kojim se suočavamo u ovoj krizi. nja idu zaključci mnogih istraživanja o re-
nika, sada je mnogo važnije pokrenuti pri- lativno visokom fiskalnom multiplikatoru
vredu i omogućiti potrošnju. KAKO POKRENUTI POTROŠNJU u vrijeme ekonomskog pada. Multiplikato-
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Što činiti? “Prvi set mjera tiče se odr- ri javne potrošnje i transfera stanovništvu u
Zagrebu Vladimir Čavrak u članku Makro- žavanja i oporavka potražnje korištenjem vrijeme pada privrede značajno su veći od
ekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti ekspanzivne fiskalne i monetarne politike. poreznih multiplikatora i višestruko su veći
njenom rješavanju navodi da, za razliku od Ovaj put bi potrošnja trebala voditi jer po- od multiplikatora tokom poslovnog ciklusa
svih do sada poznatih ekonomskih kriza, nuda ide sporijim tempom i nema razloga da te u vrijeme rasta. Drugim riječima, u ovoj
ova najnovija u sebi sadrži čak četiri šoka: se obnavlja sve dok potrošnja opada. Zato je situaciji mnogo su veći učinci od povećanja
šok ponude; šok potražnje; pad očekivanja i važno na vrijeme potaknuti potražnju koja javne potrošnje nego manipulacije porezima.
rast neizvjesnosti; te šok brzih loših mjera. treba ‘vući’ ponudu. Drugi korak ili pozi- Fiskalna ekspanzija, posebno u obliku javnih
Inicijalni šok, piše Čavrak, zdravstve- tivni šok ponude zapravo je najsloženiji i investicija u ovoj situaciji, imala bi povoljan
ni je šok koji inicira šok ponude jer se zbog ima najdulje trajanje, od početka krize pa antirecesijski učinak. Za zaposlenike koji ipak
poduzimanja zdravstvenih mjera zaštite do nekoliko mjeseci (ili kvartala) iza kraja ostanu bez posla i kućanstva bez zaposlenih,
prekidaju lokalni i globalni lanci proizvodnje zdravstvene krize. Treći korak je uklanja- samozaposlene i slične kategorije nužno je
i opskrbe. Pojačano se troše zalihe pa dolazi nje straha, panike i neizvjesnosti te postiza- osigurati izravne transfere iz budžeta kako
do sloma ponude. Zbog velikog broja smrt- nje vjerodostojnosti i povjerenja u nositelje bi i oni mogli plaćati obaveze. Oslobađanje
nih slučajeva, pojavljuju se strah, panika i ekonomske politike”, piše profesor Čavrak. ili odgađanje od plaćanja loša je varijanta jer
neizvjesnost, koji dovode do pada potrošnje Prema njegovim riječima, prvi i osnovni uvodi birokratizaciju, subjektivizam, volun-
i prekida investicija. Pad potražnje uvjetuje cilj mora biti da se domaćinstvima i predu- tarizam, što povećava nepovjerenje i dugo-
pad novčanih tokova preduzeća, što dovodi do zećima osigura dovoljna likvidnost za sva ročno smanjuje prihode preduzećima i tjera
straha od bankrota. U početku se preduzeća plaćanja kako bi se očuvali i održali novčani ih na poslovanje na nižoj ravnotežnoj razi-
od potencijalnog bankrota štite otpuštanjem tokovi. Prva tri pitanja koja treba staviti u ni proizvodnje ili čak na stečaj i zatvaranje.
zaposlenih, što dovodi do rasta nezaposleno- fokus i za njih odrediti rješenja jesu: dugo- Ova strategija poticanja potrošnje kroz
sti. To dovodi do pada prihoda kućanstava s vi (poduzeća i građana), plaćanja (opet od transfere iz budžeta stanovništvu i privredi
nezaposlenim osobama te povećava obim “lo- strane građana i poduzeća) i plaće. Za sve jeste skupa, ali donosi brz oporavak i dugo-
ših kredita” i nemogućnost otplate kredita. zaposlene i samozaposlene, bez izuzetka, ročni boljitak za privredu, s druge strane,
To, s jedne strane, dovodi u opasnost finansij- u vrijeme trajanja zdravstvene krize, zbog ako se ne poduzmu aktivnosti na podstica-
ski sistem koji je izložen većem riziku i sma- koje je donesena odluka države da zaustavi nju potražnje i potrošnje, oporavak će biti
njuje kupovnu moć kućanstava pa dovodi do kretanje ljudi i roba, treba osigurati isplatu dug i bolan. n

STAV 14/5/2020 29