Page 20 - STAV broj 406

POLITIKA

Iseljavanje u valovima

SVE VIŠE BOŠNJAKA

ODLAZI, A SVE NAS JE VIŠE

Poslije Genocida, bez obzira na to koliko je to bilo teško i zastrašujuće iskustvo, život se počeo vraćati
“normalnim tokovima”, što je podrazumijevalo povratak u “normalnu” školu. U jednom trenutku, u 7.
razredu, bilo nas je više od četrdeset u razredu, a više od polovine odjeljenja bila su djeca “izbjeglice”.
To je bila 1996. godina. U to vrijeme počelo se govoriti o Americi. Čitave porodice selile su u Ameriku.
Išlo se u Zagreb na razgovor za iseljeničku vizu. Obično su svi koji su aplicirali i otišli. Išlo se u to
vrijeme u Švicarsku, Njemačku, a odatle dalje po Evropi, pa i u Australiju. Nekoliko godina poslije
aktuelna je bila Francuska. Uglavnom, naš razred, s više od četrdeset učenika, spao je najprije na
tridesetak, da bi nas do kraja 8. razreda, odnosno 1999. godine, ostalo svega dvadesetak.

Piše: Jakub SALKIĆ Americi. Čitave porodice selile su u Ame- ima dvojicu-trojicu zaposlenih. Posljed-
riku. Išlo se u Zagreb na razgovor za iselje- nji posao koji završava prije odlaska u
ničku vizu. Obično su svi koji su aplicirali Njemačku u vrijednosti je od približno
ila je 1993. godina. U opkoljenoj i otišli. Išlo se u to vrijeme u Švicarsku, 20.000 maraka. Njih trojica rade cijeli
Srebrenici te se godine najčešće Njemačku, a odatle dalje po Evropi, pa i mjesec. Čitavu godinu bio je zatrpan na-
pričalo o konvojima koji su Boš- u Australiju. Nekoliko godina poslije ak- rudžbama. Sada prodaje mašine i odlazi.
Bnjake iz Srebrenice prevozili u tuelna je bila Francuska. Uglavnom, naš Prema podacima Međunarodne or-
Tuzlu. Bile su to dramatične scene žena razred, s više od četrdeset učenika, spao je ganizacije za migracije (IOM), Bosna i
i djece koji se doslovno otimaju za mjesto najprije na tridesetak, da bi nas do kraja Hercegovina ima najveći procent svojih
u konvoju. Kasnije bi se ti ljudi javljali 8. razreda, odnosno 1999. godine, ostalo stanovnika koji žive vani u odnosu na
iz Njemačke, Holandije, Hrvatske pismi- svega dvadesetak. U tom periodu, između ukupan broj stanovnika koji žive u drža-
ma preko Crvenog križa. Obično su žene 1995. i 2005. godine, odlazak kompletnih vi, blizu 50 posto. Dakle, milion i sedam
i djeca odlazili, a očevi ostajali. Poslije je porodica u inostranstvo bio je masovan. stotina hiljada građana Bosne i Hercego-
nad Bošnjacima koji su ostali u Srebrenici Nekih pet-šest godina bilo je mirno u vine živi u inostranstvu. Bosna i Herce-
izvršen genocid. Hiljade ljudi je ubijeno. pogledu migracija. A onda je postala ak- govina je među tri države u Evropi koje
Oni koji su preživjeli deportirani su na tuelna Njemačka, obećana zemlja za rad- su u posljednjoj deceniji doživjele najveći
područje Tuzle. nike. To traje i danas. Ljudi odlaze. Obič- odliv stanovništva, više od 10 posto sta-
Poslije Genocida, bez obzira na to koli- no se kao glavni razlog navodi zarada, to novnika otišlo je živjeti vani tokom po-
ko je to bilo teško i zastrašujuće iskustvo, da ljudi ovdje teško žive. Stalno smo pod sljednje decenije.
život se počeo vraćati “normalnim toko- snažnom paljbom propagande kako kod
vima”, što je podrazumijevalo povratak u nas ništa ne valja i da je jedino pametno RASELJENI U 100 ZEMALJA ŠIROM
“normalnu” školu. U jednom trenutku, odseliti. Uz sve to, stalno nas bombardi- SVIJETA
u 7. razredu, bilo nas je više od četrdeset raju oglasi za kurseve njemačkog jezika, Od 1992. do 1995. godine svoje pri-
u razredu, a više od polovine odjeljenja ponudu poslova u Njemačkoj. Koliko je jeratne domove u Bosni i Hercegovini
bila su djeca “izbjeglice”. To je bila 1996. realno da ljudi odlaze zbog novca? Evo, napustilo je približno 2,2 miliona oso-
godina. U to vrijeme počelo se govoriti o poznajem vlasnika male građevinske firme, ba, što čini više od polovine predratnog

20 16/12/2022 STAV