Page 29 - STAV broj 406
P. 29

Nakon tri mjeseca serdžada je ukradena.   ekspresno zatvoren. Po brici Skaki, koji
          Nisam je haramila. Halal bilo. Ko god da   je bio brico i u zatvoru, majka mu je po-
          je uzeo, valjda će na njoj klanjati. Cigar-  slala kapu. On bi govorio da Mustafa po
          špic sam poklonila svom rahmetli mužu.   cijelu noć hoda i uči Kur’an. Pronijela se
          Nakon izvjesnog vremena neko mu ga je   priča da će zatvorenike negdje transpor-
          u firmi ukrao. Iz Zenice se Mustafa pre-  tovati pa su babo i sestra mi Dika i brat
          selio u Sarajevo i dobio stan u Skerlića   svaku noć odlazili do jednog kamena po-
          ulici, prekoputa stana fine gospođe La-  red pruge, s dekom, i do zore čekali da
          zović. Plaho su se pazili. Tu je Zehra ro-  vide taj transport i Mustafi dadnu deku.
          dila Lejlu i Muhameda, mi smo ga zva-  Međutim, bila je to laž.”
          li Hamo. Muhamed je imao pet mjeseci
          kad su dušmani uništili njegovog babu,   TITINO POMILOVANJE I BIJEDIĆEV
          a moga brata Mustafu. Lejla je bila nešto   IBRET
          starija. Imala je tri godine. Kad se Mu-  Remza nastavlja svoju priču. “Najed-
          stafa vratio iz Berlina, živjeli su u svom   nom suđenje Mustafi. I presuda na smrt.
          stanu u Skerlićevoj. Jedno vrijeme živio   Na suđenju je kažu bilo puno svijeta. Ma-
          je u ilegali. Boravio je tri mjeseca kod po-  hom su to bili – naši. Na izricanje presude
          rodice Lulo u padinskim dijelovima Sa-  aplaudirali su. Mustafu provedoše. On u        Iz porodičnog albuma
          rajeva. Tamo je podučavao njihovu djecu   krvavoj košulji bez ijednog dugmeta na
          koja su pohađala medresu. Nakon tri mje-  njoj. Uspio je sestri kazati: ‘Ako izađem,
          seca došao je kod nas u Trebinje. Čim je   imat ću ti šta pričati.’ Kad su ga presudili
          ukoračio u kuću, rekao je: ‘Ne mogu bez   na smrt, kazao je: ‘Svijetla obraza i čiste
          djece. Poručite Zehri nek donese djecu u   savjesti idem na Onaj svijet.’ Tri mjeseca
          Trebinje da ih vidim. Mnogo sam ih po-  ga u zatvoru držaše. Od Tita pomilovanje
          želio.’ Uradili smo kako je rekao. Zehra   stiže, a oni to sakriše i nakon dva dana ga
          je odgovorila da to neće učiniti, te da on   ubiše. I rekoše da je pomilovanje kasno
          dođe njima u stan. Mustafa je prihvatio   stiglo. Rahmetli Džemal Bijedić je rekao:
          suprugin poziv. Znajući u kakvoj je si-  ‘Jazuk, jazuk što onakvog čovjeka ubiše.’
          tuaciji moj brat, majka mi je rekla da ga   Ubili su ga u njegovoj 32. godini. Ubiše ga
          ne puštam samog. I ja sam pošla s njim   jer je bio musliman, jer je znao pet jezika,
          u Sarajevo. Kad smo bili kod današnjeg   jer je bio odličan novinar i pisac. Kad se
          Doma armije, sage se on da sveže pertle   rodio, tadašnji trebinjski alim Salih-beg
          na cipeli i poče se tresti. Pitam ga: ‘Šta ti   Resulbegović je rekao da će on biti dže-
          je, Mustafa?’, a on meni veli da ja idem   netska ptičica. I kad sam se ja rodila, re-
          kod Nafe, a on će produžiti do svog sta-  kao je babi da će ovo dijete biti sretno, a
          na. Oni su ga očito pratili i uhapsili kod   i napatit će se. Jednog dana babo sjedi na
          banke prije nego je stigao do stana i po-  sećiji i uz tespih zikri, kad dođe komšija   Remza Busuladžić-Sijerčić s knjigom
                                                                                sabranih tekstova brata Mustafe
          rodice. Kad smo se rastajali, rekao mi je:   Stipe Barbić. Bio je dobar čovjek i kom-
          ‘Ako mene Allah uzme, znaj šta ćeš ka-  šija. Kaže on babi: ‘Smailaga, sinoć su u   moj drugi brat Asim poginuo. Jedan dan
          zati. Pošalji mi poruku u kojoj ćeš napi-  Velešićima ubili četvericu muslimana pro-  sam sa ženama iz porodica Muratbegović i
          sati: Ja ehlel kubur. Upitah ga šta je to, a   fesora, među njima i Mustafu, te jednog   Hasibović otišla na područje Velešića, kad
          on će: ‘Odgovorit ću ja tebi.’ Poljubi me   katolika. Ubili su Hadžikadića, Bubića,   tamo čiča sa šubarom na glavi čuva koze.
          i ode. To je bilo s četvrtka na petak. Bilo   Bećiragića i Prndelja. Sutradan, u subo-  Pita nas kud smo pošle po ovom belaju.
          je to moje posljednje viđenje brata. Bio je   tu ujutro, poštar donese obavijest da je i   Rekosmo mu da smo došle da vidimo šta

           IZ BIOGRAFIJE MUSTAFE BUSULADŽIĆA (HISTORIJA.BA)


              Mustafa Busuladžić rođen je 1914. godine u Gorici kod   govorio arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.
           Trebinja. Po završenoj osnovnoj školi upisao se u medresu u   U vrijeme kada su “Mladi muslimani” djelovali kao podruž-
           Travniku, a poslije tri godine prebacio se u Gazi-Husrev be-  nica “El-Hidaje”, Mustafa Busuladžić je bio njihov zvanični
           govu medresu u Sarajevu, gdje je i maturirao. Još kao učenik   predsjednik (poslije Kasima ef. Dobrače, a na prijedlog Meh-
           medrese objavljivao je svoje tekstove u “Islamskom glasu”,   meda ef. Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od naj-
           “Novom Beharu”, “Obzoru”, “Svijesti”, “El-Hidaji”, “Gla-  plodonosnijih muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a
           sniku VIS-a”, “Našoj domovini” i drugim publikacijama.  iz njegovog opusa izdvaja se brošura “Muslimani u Sovjetskoj
              Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku   Rusiji”, u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj
           šerijatsku školu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1941. go-  Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na
           dine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdi-  vlast. Ova knjiga je bila povod komunistima da prilikom ula-
           plomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik   ska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića, izvedu ga na
           italijanskih časopisa “Mondo Arabo” i “Oriente Moder-  Vojni sud, koji mu potom izriče smrtnu kaznu strijeljanjem.
           no”. Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj   Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići,
           gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Real-  a na mjestu gdje je strijeljan pronađene su kasnije njegove
           noj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjet-  naočale i fes. Očevici su kazali da je bio vrlo smiren pred
           nog i pedagoškog rada, mnogo je pisao i prevodio. Dobro je   pogubljenje i da je cijelu noć uoči strijeljanja učio Kur›an.



                                                                                                   STAV 16/12/2022 29
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34