Page 20 - STAV broj 244
P. 20

POLITIKA



          Je li strana radna snaga ono što nam nedostaje
          MIGRANT







          NA BIROU








          Da bi osoba koja je podnijela zahtjev za azil mogla pristupiti tržištu
          rada u Bosni i Hercegovini, mora čekati devet mjeseci. Ako u
          toku tih devet mjeseci zahtjev za azil ne bude obrađen i ako za to
          krivac nije podnosilac azila, osoba se može prijaviti na evidenciju
          nezaposlenih osoba pri kantonalnim službama za zapošljavanje.
          Međutim, dok je migrant prijavljen na evidenciju zavoda, on nema
          pravo na zdravstvenu zaštitu niti bilo kakve novčane naknade.
          Kada se zaposli, odnosno kada dobije radnu dozvolu, na osnovu
          toga ima pravo na dobijanje dozvole za boravak


          Piše: Jakub SALKIĆ                priliku za ilegalni prelazak granice, ali ima
              jakub@stav.ba                 i onih koji bi rado ostali jer su već umorni
                                            od putovanja i željeli bi da se skrase.
                oliko je građana Bosne i Herce-  To je ujedno i prilika za poslodavce da
                govine napustilo zemlju i otišlo   nadoknade odlazak domaće radne strane
                na rad u Zapadnu Evropu, niko   u Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Ima i
         Kpouzdano ne zna. U prošloj godini   migranata koji su kvalificirani radnici za
         Njemačka je izdala 15.000 radnih dozvola   određene poslove, poslodavci bi ih rado
         građanima BiH, Slovenija 26.000, a za Hr-  zaposlili, migranti bi rado prihvatili te po-
         vatsku nema zvaničnih podataka, mada je   nude, ali postoje procedure koje se moraju
         sigurno da je brojka vjerovatno i veća nego   ispoštovati, što zahtijeva određeno vrijeme.
         u slučaju Slovenije. Vjerovatno je više od
         60.000 građana Bosne i Hercegovine do-  VEĆINA MIGRANATA IMA NAMJERU
         bilo dozvolu da radi u ovim zemljama. To   PODNIJETI ZAHTJEV ZA AZIL
         nas dovodi u situaciju da ponestaje radne   Problemi s prijavom na azil onemo-
         snage u bosanskohercegovačkim preduze-  gućavaju migrantima pristup tržištu rada.
         ćima. Glavni razlog za odlazak jesu, u naj-  Prema podacima UNHCR-a, u 2018. go-
         većem broju slučajeva, niske plaće. Kao što   dini od 21.320 migranata koji su izrazili
         smo i ranije upozoravali u Stavu, plaće od   namjeru da podnesu zahtjev za azil, samo
         500 maraka nedovoljne se i niko više neće   ih se 1.356 prijavilo. U prvoj polovini ove
         raditi za taj iznos, s tim da su poslodavci   godine, prema informacijama ministra si-
         izgubili i glavni adut koji su do sada u pre-  gurnosti Dragana Mektića, 9.919 migranata
         govorima s radnicima o plaćama najčešće   iskazalo je namjeru za azil, a njih je samo
         koristili: “ako nećeš ti, ima 50 takvih na   196 poslije toga podnijelo zahtjev, ali se u
         birou”. E, nema ih više.           toku postupka nisu pojavili.
            Ali postoji mogućnost da se i taj pro-  Prema Zakonu o azilu iz 2016. godi-
         blem prevlada. Bosna i Hercegovina već   ne, da bi osoba podnijela zahtjev za azil
         je nekoliko godina na migrantskoj ruti   u Bosni i Hercegovini, prvo treba izraziti
         ka Zapadnoj Evropi. Hiljade migranata   namjeru podnošenja zahtjeva za azil Služ-
         zaglavljeno je u pograničnim dijelovima   bi za poslove sa strancima, zatim, u roku
         prema Hrvatskoj. Prema nekim procjena-  od 14 dana treba podnijeti zahtjev za azil
         ma, u Bihaću se nalazi između 4.000 i 6.000   Sektoru za azil.
         migranata, a u cijeloj Bosni i Hercegovini   Na osnovu podataka UN-a, od uku-
         više od 7.000. Mnogi od njih samo čekaju   pnog broja osoba koje su izrazile namjeru,



         20  7/11/2019 STAV
   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25