Page 21 - STAV broj 244

“Imali smo dosta
zahtjeva i upita od naših
poslodavaca u vezi sa
zapošljavanjem migranata.
Ali kada im objasnimo
proceduru i kažemo
da moraju čekati devet
mjeseci, oni odustanu
jer njima radnici trebaju
odmah. Jedna firma
iz Cazina tražila je da
zaposli četiri migranta.
Oni su u komunikaciji s
migrantima saznali da su
kvalificirani za poslove
koji im trebaju, ali nisu
ih mogli zaposliti upravo
zbog ovih procedura”,
kaže v. d. direktora Službe
za zapošljavanje USK-a
Nermin Imširović

samo je 5,4% bilo u mogućnosti podnije- organa koji su zaduženi za pružanje rele- mjeseci, oni odustanu jer njima radnici
ti zahtjev za azil Sektoru za azil zbog vi- vantnih usluga na raznim nivoima. trebaju odmah. Jedna firma iz Cazina tra-
šestrukih barijera u zakonu i praksi koje žila je da zaposli četiri migranta. Oni su u
onemogućavaju pravičan i efikasan pri- NIKO SE NE UPUŠTA DA ZAPOSLI komunikaciji s migrantima saznali da su
stup azilantskom postupku. Period od 14 MIGRANTE “NA CRNO” kvalificirani za poslove koji im trebaju, ali
dana vrlo je kratak rok za tražitelje azila da Dakle, da bi osoba koja je podnijela za- nisu ih mogli zaposliti upravo zbog ovih
podnesu formalni zahtjev s obzirom na to htjev za azil mogla pristupiti tržištu rada u procedura”, kaže v. d. direktora Službe za
da Ministarstvo sigurnosti nije osiguralo Bosni i Hercegovini, mora čekati devet mje- zapošljavanje USK-a Nermin Imširović.
dovoljne resurse za postupak registracije seci. Ako u toku tih devet mjeseci zahtjev za Ispričao nam je da nije upoznat s tim
u toku masivnog priliva. Iako je većina azil ne bude obrađen i ako za to krivac nije da neko od migranata radi na crno. To je
migranata locirana u Unsko-sanskom podnosilac azila, osoba se može prijaviti na u Krajini vrlo rizično jer komšije odmah
kantonu, Sektor za azil u tom kantonu evidenciju nezaposlenih osoba pri kanto- prijavljuju. Kaže da zna za slučaj iz kom-
nema svoj ured. Prva registracija u Un- nalnim službama za zapošljavanje. Među- šiluka gdje se jedan migrant svaki dan
sko-sanskom kantonu 2019. godine pro- tim, dok je migrant prijavljen na evidenciju vrtio oko lokalne vulkanizerske radnje.
vedena je tek u julu, kada je registrirano zavoda, nema pravo na zdravstvenu zaštitu Naposljetku, pitao je vlasnika da pomaže
110 osoba. Na registraciju za azil u zem- niti bilo kakve novčane naknade. Kada se u radnji, čisti itd., ali nije htio da primi
lji još čeka približno 1.200 osoba. Među zaposli, odnosno kada dobije radnu dozvo- novac. Rekao je vlasniku da ono što bi mu
drugim faktorima koji ometaju pravičan lu, migrant na osnovu toga ima pravo na platio čuva kod sebe, pa da mu da ako za-
i efikasan pristup azilu jesu, između osta- dobijanje dozvole za boravak. treba porodici ili ako krene preko granice.
log, zahtjev za postojanjem prijavljenog U Službi za zapošljavanje Unsko-san- Prema njegovim riječima, informacija
boravka na određenoj adresi, što nije skog kantona, u kojem je koncentriran da migranti otvaraju restorane i prodavnice
izvodivo za većinu tražitelja azila u zemlji najveći broj migranata, kazali su nam da u Bihaću nije tačna. To rade ljudi koji ima-
koji borave izvan dva zvanična prihvatna su do sada imali samo jedan slučaj izda- ju uredne dokumente i boravišne dozvole.
centra, zatim obaveza plaćanja iznosa od vanja radne dozvole migrantu, i to nakon Vlasnik indijskog restorana u Bihaću sada
10,00 KM na ime administrativne takse, roka od devet mjeseci u kojem nije obra- ima problem jer naši radnici koje može
nedostatak usluga pravne pomoći i pre- đen njegov zahtjev za azil. Taj migrant je zaposliti ne znaju kuhati indijska jela, a
vođenja i nedostatak kapaciteta Ministar- zaposlen. Također, ima jedan koji je na evi- migrante koji to znaju ne može zaposliti.
stva sigurnosti za obradu zahtjeva za azil. denciji nezaposlenih osoba. To su jedine Dakle, s jedne strane imamo građane
Iako osobe koje su izrazile namjeru za dvije osobe koje su pristupile tržištu rada Bosne i Hercegovine koji odlaze da rade
podnošenjem zahtjeva za azil imaju pravo na u ovom kantonu. u Njemačku, Sloveniju, Hrvatsku, zbog
smještaj, besplatnu pravnu pomoć, primar- “Imali smo dosta zahtjeva i upita od čega poslodavci ostaju bez radne snage, a
nu zdravstvenu zaštitu, pristup tržištu rada naših poslodavaca u vezi sa zapošljavanjem s druge imamo radnu snagu koja je sama
itd., u praksi je uživanje ovih prava uvjeto- migranata. Ali kada im objasnimo pro- došla, ali zbog procedura ih ne možemo
vano lokacijom smještaja i volji nadležnih ceduru i kažemo da moraju čekati devet uvesti na tržište rada. n

STAV 7/11/2019 21