Page 22 - STAV broj 244

BESPUĆA INTERNETSKE ZBILJNOSTI

Baba Manga

eobična opsesija samoprozvane analitičarke Ivane Ma-
Nrić Bakirom Izetbegovićem, ali i Željkom Komšićem nije
ništa novo. Marićka, koja misli da biti analitičar znači po Twi-
tteru izigravati proročicu iz Delfija, opterećena je SDA-om, a
posebno Izetbegovićem već duže vremena. A Komšić joj je
postao tiha patnja sve otkad se kandidirao, a zatim i pobi-
jedio na izborima za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog
naroda, čime je obesmislio i njezinu ulogu ovdašnje Sibile,
koja je na Komšićevom mjestu vidjela Čovića, ali i pokvario
planove onih koji, pored ostalog, iz ko zna kakvih perverznih
razloga uporno pokušavaju nametnuti Marićku kao relevan-
tnog političkog komentatora.
A nije teško zaključiti o kome je tu riječ kada se pogledaju Ma-
rićkini “analitičarski” termini u kojima Željka Komšića naziva
“drugim bošnjačkim članom Predsjedništva”, a što je zajednič- kojekakvih stiftung-sponzora, pred izbore isturio Borišu Falata-
ki vokabular za sve osobe bliske svjetonazorima politike “hrvat- ra kao trojanskog konja, čijom se kandidaturom željelo odmoći
ske ugrozbe”. Interesantno je to da ta politika nije, kao što neki Željku Komšiću, a pomoći Draganu Čoviću.
misle, ograničena isključivo na Dragana Čovića i njegov HDZ, Nemoćni bijes što se u tome nije uspjelo očigledno se još nije
niti je specifična za hrvatske “jastrebove” iz Hercegovine, već stišao. Što se tiče same Ivane Marić, dovoljno je pogledati ilu-
obuhvata daleko širi krug političkih aktera u Bosni i Hercego- straciju ovog teksta da bi se shvatilo koliko su relevantne, ali i
vini, pogotovo onaj navodno “građanski”, koji je, potaknut od ozbiljne njene “političke analize”.

Ante, Ante... prezime mu znate?

kandal koji je na promociji opasno da ovakve, pot-
Sknjige Marije Muse Hrvat- puno nenaučne pogle-
ski jezik u Bosni i Hercego- de širi predsjednik Nad-
vini u javnoj komunikaciji od zornog odbora “Školske
1945. godine do danas iza- knjige” Ante Žužul, osoba
zvao Ante Žužul svojom izja- za koju se tvrdi da stoji
vom da u Bosni i Hercegovi- iza vlasničke strukture
ni “hrvatski udžbenici koji su bosanskohercegovačke
multikulturalni” omogućavaju izdavačke kuće “Sara-
“ravnopravnost hrvatskog je- jevo Publishing”.
zika” ne samo sa srpskim već Postavlja se pitanje kako
i s nekakvim “muslimanskim neko ko negira jezik čita-
jezikom” indikativan je po ne- vog jednog naroda može
koliko osnova. Prvo, sama či- uopće biti izdavač škol-
njenica da se niko od prisutnih skih udžbenika, i to po-
na ovoj promociji, kao i niko iz gotovo onih koji se tiču
hrvatskih akademskih krugo- jezika i književnosti, te
va nije niti osvrnuo na ovakvu treba li očekivati da se i
suludu revizionističko-šovi- je, pak, možda prvo iz akademskih krugova u udžbenicima “Sarajevo
nističku konstrukciju, u kojoj se bosanski ušao u političke? Publishinga”, firme čije je sjedište u Saraje-
jezik naziva muslimanskim, pokazuje da je Također, šta tačno znači Žužulova izjava da vu, a vlasnici po Hrvatskoj, počne negirati
ona duboko ukorijenjena i gotovo svepri- su “hrvatski udžbenici multikulturalni”? Kako bosanski jezik?
sutna u hrvatskim znanstvenim krugovima. uopće neki udžbenik može biti multikultura- Na ovakve Žužulove šovinističke i primitiv-
Štaviše, upravo je takvo licemjerno pona- lan? U kojem se smislu ogleda ta “multikul- ne izjave najbolji odgovor dao je predsjed-
šanje, gdje se istovremeno kuka i nariče turalnost” ako je već riječ o “hrvatskim udž- nik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV)
nad ugroženošću vlastitog jezika, dok se benicima” u Bosni i Hercegovini? Koliko je u Hrvatskoj Armin Hodžić u priopćenju u
tuđi otvoreno negira, ono što je već dugo u njima zastupljeno autora nehrvata, koliko kojem se sasvim ispravno konstatira da
specifikum hrvatske političke kulture prema se obrađuju i kako događaji iz historije, kako “ekvivalent nazivanja bosanskog jezika
Bosni i Hercegovini, a što je očigledno fe- lekcije iz književnosti i jezika... Jesu li možda ‘muslimanskim’ jeste nazivanje hrvatskog
nomen koji je već odavno izašao iz dome- prikladni za Hrvate muslimane koji govore jezika ‘katoličkim’ ili srpskog jezika ‘pra-
na politike i ušao i u akademske kružoke. Ili muslimanskim? Da ne spominjemo koliko je voslavnim’”. Taman tako.

22 7/11/2019 STAV