Page 65 - STAV broj 244

Skeptičan sam prema drugoj ideologiji našeg vremena, ideologiji
digitalizacije. Ona je omogućila da studenti studiraju na daljinu,
da sve rade od kuće, ne dolaze na predavanja... Šta je sa
studentskim životom? Subjekt koji uči treba biti na predavanju,
diskutirati s profesorima, s društvom kasnije završiti u kafani
gdje će raspravljati o određenim temama s predavanja... Ta
razmjena također jeste dio učenja, i to veoma važan dio. Nekad
iz ljutnje i inata, potaknuti stavovima drugih, napišemo sjajne
radove. Obrazovanje nipošto ne može biti puko usvajanje
informacija

STAV: Koliko postoji spremnosti u samoj studijskih pravaca. Lično mislim da su uz
Njemačkoj da se na taj način razumije- liberalan sistem bodovanja i priznavanja
vaju procesi u visokom obrazovanju? ocjena mnogi univerziteti mogli dobiti pro-
RIEDEL: To zavisi od univerziteta do stora za igru, što se nažalost nije desilo. A
univerziteta, ne postoji neko univerzalno pošto Nijemci ponekad znaju biti perfek-
pravilo. Najčešće o tome odlučuju ljudi cionisti, mi i bolonjski proces pretvaramo
koji sjede u rektoratu, na njima je velika u birokratiju koja nas sve više guši. To je
odgovornost zbog toga. S druge strane, negativna posljedica bolonjskog procesa.
sama činjenica da univerziteti samostal- Još jedan oblik neuspjeha tog procesa jeste
no odlučuju o tim procesima svjedoči o i to što nudi BA studij kao osnovni studij,
visokom stepenu autonomije univerzite- koji bi studenta trebao osposobiti za neko
ta, što je načelno dobra stvar. zanimanje, ali se on istovremeno ne vodi
kao visokokvalificiran. S BA diplomom
STAV: Preuzima li tržište mjesto koje je niko nije visokokvalificiran. Zato se po-
nešto ranije imala ideologija u odnosu stavlja pitanje potrebe za jednim takvim
na nauku? studijem s kojim se ne može raditi u ško-
RIEDEL: Da, moglo bi se reći, s tim što bih li. Da ne spominjem kako je koncept pre-
dodao da je i sam tržišni liberalizam jedna davanja, koje je nekad predstavljalo samo
univerzitetima trebalo biti normalno da vrsta ideologije. Glavno načelo te ideolo- središte humanističkog obrazovanja, goto-
se vode rasprave i da postoje razilaženja gije glasi: tržište regulira sve! Poput kakve vo iščezao. Niko više ne ide na predavanja
između desnice i ljevice. Pitam se da li nevidljive božanske ruke koja sve određu- jer se ona samo slušaju, ne polaže se ispit.
ima potrebe da to kaže čak predsjednik. je. Međutim, tržište ne smije dobiti takvu Studenti sada, pod pritiskom nužnosti po-
poziciju, to bi bila propast. Kad se, napri- laganja ispita, gledaju da pohađaju semina-
STAV: U kakvoj je poziciji danas visoko mjer, radi o pitanjima infrastrukture, čvrsto re i pišu radove. Istovremeno, zbog silnih
obrazovanje u oblasti humanističkih na- vjerujem da se tim mora baviti država, čak procedura i zbog silne birokratije, studenti
uka? Danas u Sarajevu imamo situaciju iako to košta više novca nego što bi koštalo imaju sve manje vremena za čitanje. Šta je
da se vrijednost odsjeka mjeri brojem na slobodnom tržištu. Ako dopustimo pri- onda smisao univerziteta?
studenata... vatiziranje autoputova, rušit će se mostovi,
RIEDEL: I u Njemačkoj je, nažalost, tako. kao što smo nedavno imali slučaj u Genovi. STAV: Ako ostanemo bez vremena za či-
Novac prati broj studenata. Ipak, situacija u A mostovi će se rušiti jer će se maksimalno tanje, bez predavanja, bez odnosa profe-
Njemačkoj nije toliko loša kao u Engleskoj, štedjeti na materijalu i njegovoj kvaliteti sora i učenika, šta će onda ostati?
naprimjer, gdje se vrijednost fakulteta mjeri kako bi se izvukao što veći profit. Stoga u RIEDEL: Veliko pitanje, i važno. Zbog
njegovim doprinosom BDP-u. Naravno da tom sektoru, kao ni u visokom obrazovanju toga sam i skeptičan prema drugoj ideolo-
humanističke nauke u takvoj situaciji imaju ili zdravstvu, ne smijemo razmišljati tržiš- giji našeg vremena, ideologiji digitalizacije.
ogroman problem. Dugo sam bio prorektor no. Ako i bolnica bude trebala zarađivati Ona je omogućila da studenti studiraju na
na svom univerzitetu i uvijek sam tvrdio novac – ako to bude njena jedina svrha – daljinu, da sve rade od kuće, ne dolaze na
da na to ne smijemo pristati. Nastojali smo onda nećemo moći pružiti medicinsku po- predavanja... Šta je sa studentskim životom?
uprkos svemu održati male odsjeke, kao što moć svima kojima je ona potrebna. Subjekt koji uči treba biti na predavanju,
je egiptologija, naprimjer, iako je taj odsjek diskutirati s profesorima, s društvom ka-
imao po četiri ili pet studenata. Ali, da smo STAV: Kako se bolonjski obrazovni sistem snije završiti u kafani gdje će raspravljati o
izgubili egiptologiju, sam fakultet bio bi si- “uklopio” u ovu tržišnu logiku? određenim temama s predavanja... Ta raz-
romašniji, izgubili bismo dio svoje plural- RIEDEL: Bolonjski proces ima dva di- mjena također jeste dio učenja, i to veoma
nosti. Međutim, to nije smjer u kojem idu jela. S jedne strane, postojala je želja za važan dio. Nekad iz ljutnje i inata, potaknuti
svi univerziteti u Njemačkoj. Neki univer- internacionalizacijom, i to je dobra stra- stavovima drugih, napišemo sjajne radove.
ziteti su tako ukinuli slavistiku, iranistiku, na tog procesa. Internacionalizacija omo- Također, oduševljenje izazvano spoznajom i
egiptologiju... Procesi u visokom obrazova- gućuje studentima da putuju i studiraju u oduševljenje koje vodi do spoznaje može se
nju u oblasti humanističkih nauka nipošto drugim zemljama, što je iznimno važno. prenijeti samo u živoj komunikaciji s dru-
se ne smiju povoditi samo za brojevima i S druge strane, bolonjska reforma nasto- gim čovjekom. Zato obrazovanje nipošto
ekonomskim računicama. jala je i izbrisati suštinske razlike između ne može biti puko usvajanje informacija. n

STAV 7/11/2019 65