Page 14 - STAV broj 156
P. 14
politika
– opstojnost države i ravnopravnost vlastitog u nastojanju da zamagli ulogu Srbije u potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora
naroda – koje treba čuvati i unapređivati, a raspadu bivše države, i to je nešto na šta nazivano pobunjenim. Zbog zločina koji su
u narodu i dalje njegovati političku svijest smo naviknuti. Imamo i tu epizodu, iz- počinjeni, njihovi su lideri, pored atribu-
koja neće više nikada koketirati s vlastitim među ostalog, sa srpskim svatom koja se ta pobunjen, ubrzo dobili i oznaku ratnih
vrijednostima i političkim ciljevima. koristi kao opravdanje opsade Sarajeva, zločinaca. S druge strane, referendum za
STAV: Neko će reći da su Bošnjaci “jedi- npr., a sve u želji da se izgrade narativi nezavisnost proveden je unutar institucija
ni narod na Balkanu koji nema svoju na- kojima bi se moglo, prije svega, medijski BiH prema jasnim procedurama i pod vrlo
cionalnu državu”, a reći da Albanci imaju odgovoriti na nebrojene činjenice koje in- budnim okom međunarodnih predstavnika.
“čak dvije i po”. Ako je to tačno, šta je onda kriminiraju Srbiju i srpsko rukovodstvo. Jedine neregularnosti i poteškoće dolazile
Bošnjacima BiH? Sve je to dosta nemušto i neodrživo. Do- su na područjima gdje je postojala srpska
MULAOSMANOVIĆ: Zbog komplek- voljni su samo srpski izvori da se pokaže većina pod vlašću SDS-a i gdje se nastoja-
snosti našega stanja, dosta je takvih govo- koliko se ozbiljno radilo na pripremi ko- lo omesti demokratski proces. U osnovi,
ra izrečeno u skorije vrijeme, a i sam sam madanja Bosne i Hercegovine u procesu nije usporedivo i zbog ciljeva koje su ima-
svjedočio takvim razgovorima. Svakako da nestanka Jugoslavije i da je to bio temelj li – Karadžić i njegovi saradnici su željeli
BiH nije isključivo bošnjačka, ali ne vidim rješavanju srpsko-hrvatskih odnosa. Re- ekskluzivnu srpsku teritoriju, Izetbegović
problem da Bošnjaci svojom jednom i jedi- ferendum je potvrdio, i to je djelomično i organi BiH bili su zagovornici ravnoprav-
nom, pa ako hoćete i nacionalnom državom, odgovor i na vaše prvo pitanje, da su Boš- nih i slobodnih građana i naroda. Radi se
smatraju BiH. To što je njena kompozicija njaci prevazišli mentalitet manjine i mi- o dvama suprotstavljenim konceptima i
multinacionalna Bošnjacima nikada nije nornog političkog faktora, s čime se, pri- potpuno dvjema različitim procedurama.
predstavljalo problem. Znate, dijeljenjem je svega, srpska politička elita nije mogla STAV: Koje su veze između 1. marta i 25.
vlasti na tri, i možda još koji dio, nije po pomiriti. Očekivalo se da se Bošnjaci neće novembra?
automatizmu i dijeljenje osjećanja i ljubavi smjeti braniti i da će odustati od vlastite MULAOSMANOVIĆ: Najosnovnija veza
prema zemlji. Upravo taj odnos determini- slobode i slobode svoje zemlje. Historijska leži u činjenici da su potvrđeni temelji bo-
ra šta je ova država nama, a nema sumnje je stvar u onakvim okolnostima slijediti sanskohercegovačke državnosti i njene
da je, kako sam rekao već, jedna i jedina. demokratski svijet i njegove tekovine, a multikulturalnosti. Ja bih ovim datumima
Otuda je onda i nacionalna država Bošnja- ne ići uz pobornike šovinizma i diktature dodao i 26. novembar 1918. godine, kada je
ka. Ne radi se o tome da je ona isključivo kakav je bio Milošević. Taj veliki slobodar- Zemaljska vlada koju je formiralo Narod-
bošnjačka već naprosto Bošnjaci druge do- ski ispit je položen, dok je, s druge strane, no vijeće SHS za BiH s Atanasijem Šolom
movine nemaju pa je i sasvim logično da je više nego jasno da je Miloševićev režim bio na čelu odbila našu zemlju priključiti Kra-
Bosna i Hercegovina njihovo utočište i pri- glavni rušilac Jugoslavije, pokretač rato- ljevini Srbiji tokom formiranja Kraljevine
bježište, prostor okupljanja i željeni prostor va i na kraju najodgovorniji za počinjeni SHS, a što je dan prije učinila Vojvodina, a
slobode. Vjerujem da je upravo zbog ovog genocid u BiH. dan poslije i Crna Gora (26. novembar 1918.
ukorijenjenog stava i razumijevanja unu- STAV: Na Dan nezavisnosti BiH, 1. mar- godine) na tzv. Podgoričkoj skupštini. I tada
tar bošnjačkog naroda, multikulturalizam ta, najčešće imamo osporavanja i napade je, vidite, unutar političkog bosanskoher-
i razvijen u našoj zemlji. Ako bih nekim od srpskih političkih elita koje uz taj da- cegovačkog establišmenta ideja državnosti
matematičkim obrascem to mogao iskaza- tum vežu isključivo negativne predznake. i multikulturalnosti BiH pobijedila unatoč
ti – 100% ovu zemlju osjećamo svojom, ali Koja je razlika između 9. januara 1992. i velikim prijetnjama i agitacijom iz Srbije.
tih 100% dijelimo s ostalima. 1. marta 1992. godine i mogu li se uopće Konstanta koja je sasvim jasna i potpuno
STAV: Je li referendum za nezavisnost 1. uspoređivati? vidljiva, veza između ovih datuma, kako
marta 1992. godine razlog za početak rata MULAOSMANOVIĆ: Alija Izetbegović ste kazali, jeste razumijevanje političkih
u BiH, a za koji su, po srpskim tumačenji- je 10. januara 1992. godine, dakle dan na- predstavnika i narodnih prvaka da je BiH
ma, odgovorni Bošnjaci, odnosno, u pro- kon proglašenja RS BiH, na sjednici Pred- poseban okvir koji se ne smije narušavati.
širenoj Miloševićevoj propagandnoj verziji sjedništva BiH kazao da bi u uređenoj dr- STAV: Općenito možemo govoriti o trendu
tzv. “vatikansko-mudžahedinska” zavjera? žavi oni koji su to učinili bili uhapšeni izjednačavanja na relacijama navodnog po-
MULAOSMANOVIĆ: Referendum za zbog protuustavnog i vaninstitucionalnog stojanja jednako agresivnih etnonacionalnih
nezavisnost velika je pobjeda demokrat- djelovanja i vojska bi bila na ulicama radi
skih snaga, predvođenih tadašnjim boš- zaštite ustavno-pravnog poretka, ali BiH,
njačkim političkim establišmentom, i on nažalost, nije uređena država. To je temelj-
kao takav ne može biti drugačije perci- na razlika. Proces koji je vodio ka progla-
piran. Velikosrpska propaganda operira- šenju RS BiH bio je protuustavan i mimo
la je i operirat će određenim događajima zvaničnih institucija BiH. Zbog toga je, iz-
među ostalog, srpsko rukovodstvo sve do
Tuđa vlast i neparticipiranje u vlasti, napose izvršnoj, Bošnjake
je odučila od vladanja i to se, nažalost, jednim dijelom negativno
manifestiralo u periodu poslije 1995. godine. Mislim da sada ipak
imamo dosta poboljšanu situaciju, postoji kontinuitet participiranja
u vlasti i on se neće prekinuti. To znači da su Bošnjaci napokon
ostvarili dobar dio političkih ciljeva – opstojnost države i
ravnopravnost vlastitog naroda – koje treba čuvati i unapređivati,
a u narodu i dalje njegovati političku svijest koja neće više nikada
koketirati s vlastitim vrijednostima i političkim ciljevima
14 1/3/2018 STAV