Page 15 - STAV broj 156
P. 15
Slom integralnog bošnjaštva, kako ga je vidio i sam Benjamin
Kallay, bio je na određeni način i pobjeda nacionalnih ideja srpstva
i hrvatstva u BiH, prve širene iz susjedne Srbije i druge favorizirane
od austrougarskih vlasti, što je Bošnjacima bila poruka da u vlastitoj
zemlji ne mogu osjećati komfor i da su društveno-politički odnosi u
kojima oni ne predstavljaju značajan činilac postali realnost. Kada
pogledate koji su zahtjevi bošnjačkih prvaka prema centralnim
vlastima do 1918. godine, a potom i nakon te godine, jasno je da se
radi o zahtjevima političke manjine
politika, krivnje za rat, ratnih zločina, jed- lidera i narodnih predstavnika, ovaj ratni eigentlich gewesen (šta se doista dogodilo)
nake uloge Izetbegovića, Miloševića i Tuđ- kapital iscurio je iz ruku. Dakle, i mi smo kao postavke koja stremi otkrivanju šta se
mana itd. Je li riječ o nekoj vrsti strategije doprinijeli da se pojave takve paralele i tu- suštinski dogodilo, odnosno koja je suština
i na koji način ona djeluje na Bošnjake? mačenja o jednakoj krivici. Ovo govorim događaja koji se odigrao. Konkretno, ova
MULAOSMANOVIĆ: Bilo je potrebno jer smatram da moramo u svemu polazi- recentna događanja i pokušaji izjednača-
poslije 1996. godine napraviti neku vrstu ti od sebe pa onda od drugih. Istina jeste vanja odraslih izrazito militantnih osoba
balansa pripisujući i Bošnjacima netrpelji- da nam mnogi, unatoč svemu, nisu bili i u “Srbskoj časti” s djecom koja skakuću u
vost i politički ekskluzivizam. Kada kažem neće biti naklonjeni. Ja vjerujem da mi to vrećama i uče Kur’an dovoljan su pokaza-
potrebno, onda mislim na međunarodnu možemo promijeniti. telj iskrivljenog i ideologiziranog tretiranja
zajednicu i njene pokušaje otvaranja di- STAV: Dakle, ako na jednoj strani imamo događaja i pojava.
jaloga i saradnje između političkih pred- one koje u današnje vrijeme slijede čet- Ne možemo, također, zatvoriti oči i ne ka-
stavnika triju naroda. Bilo je tu iskrenih ničku i ustašku ideologiju, ili se barem u zati kako je među pobjedničkim snagama
nastojanja, ali i dosta nerazumijevanja dijelu nacionalne politike Srba i Hrvata (SAD, SSSR i VB) nakon Drugog svjet-
kao i ne baš etičkih pokušaja u nameta- na te ideologije naslanjaju, u toj strate- skog rata zavladalo neprijateljstvo koje je
nju krivice legalnim vlastima BiH u pe- giji izjednačavanja potrebno je i Bošnja- dovelo do Hladnog rata. Ta kompleksnost
riodu agresije. Sjetimo se halabuke koja cima i njihovoj nacionalnoj politici prikr- i nepovjerenje postojali su čitav period
je trajala nekoliko godina zbog prisustva pati sličnu ideologiju. Kada govorimo o rata, a sveukupnost nesporazuma možda
arapskih dobrovoljaca. Kao da je to bio prošlosti, tu se izvlači Handžar divizija, na najizrazitiji način personificira Charles
najveći problem ove države iako ti borci a u posljednje vrijeme ličnost koja bi tre- de Gaul, francuski predsjednik. Stvari ni-
nisu došli na poziv bh. vlasti, a napose što bala predstavljati simbol takvih Bošnjaka kada nisu crno-bijele, pa niti u ovom slu-
su došli osjećajući da se ubijaju i protje- jeste Mustafa Busuladžić. Kada govorimo čaju. Ali to svakako ne znači da dokazane
ruju nevini ljudi, ostavljeni na milost le- o sadašnjosti, izvlače se “Askeri”, koji se i prokazane zločince i saradnike režima
targičnoj međunarodnoj zajednici. Ta su stavljaju u istu ravan sa “Srbskom časti”, a treba rehabilitirati i učiniti ih nacional-
izjednačavanja besmislena jer se na neki hrvatski i srpski mediji žele predstaviti da nim herojima. Ustaški zločinci imaju svoje
način žrtvi nameće osjećaj krivnje zato što muslimanski radikali vire iz svakog ćoška ulice i trgove. Četnički također. Studentski
se branila. No, politički pragmatizam kre- u BiH. Ko je ovdje revizionista, ko lažov, dom na Palama nosi ime ratnog zločinca
atora procesa u poslijeratnoj BiH zahtije- ko žrtva, ko radikal? Radovana Karadžića, no problem postaje
vao je neku vrstu reduciranja bošnjačkog MULAOSMANOVIĆ: Pa pazite, u Srbi- kada se osnovnoj školi da ime po Mustafi
političkog kapitala koji je tokom rata po- ji se u posljednjih desetak godina provodi Busuladžiću, čovjeku koji je riječju i djelom
stao dominantan, što zbog kakvog-takvog potpuna revizija. To je uzelo takve pro- bio antikomunista i antifašista. Dakle, ime
očuvanja demokratskog i multikulturalnog porcije da se i sam Milan Nedić, kvisling škole nije Džafer Kulenović. Jedina inkri-
modela na područjima gdje je vladao, što i saradnik nacista, nastoji rehabilitirati. minacija mu je rečenica u kojoj govori da
zbog, nažalost, zastrašujućih zločina i na- Nije problem u revizionizmu jer je histo- u Sarajevu cvjeta lihvarenje čak gore nego
posljetku zločina genocida kojem je bio rija podložna propitivanju, a posebno kada što je bilo dok su Jevreji još bili tu. On na-
izložen. Dejtonski ugovor nije prepoznao imate činjenicu da se mora napraviti kri- prosto iznosi činjenicu da su NDH vlasti
pobjednike i trebalo je u takav aranžman tičan odnos spram historiografija nastalih protjerale Jevreje, bez ushićenja ili slav-
ukalupiti političke odnose. Jasno da su u u vrijeme jednopartijskih sistema, jedno- ljenja. Osuditi Busuladžića zbog ovog kao
takvim procesima Bošnjaci mogli osjetiti umlja i ideološkog monolita kakva je bila, saradnika okupatora jednostavno nema
i određenu vrstu strategije uperene protiv između ostalih, i Jugoslavija. Zapravo je smisla jer onda se mora osuditi i ogroman
njih i da je to dosta frustrirajuće djelovalo historičar pozvan da “rastrese” uvriježe- broj evropske inteligencije 19. i 20. stoljeća,
na ljude. E sada, ne treba biti previše sa- na mišljenja i izgrađene narative u potrazi koja je slično govorila o ovom problemu.
mokritičan jer se ipak u prvoj dekadi na- za istinom ili barem da se što više približi Posebno jer i Busuladžićev fokus nisu Je-
kon rata doista vodila teška borba u obnovi historijskoj istini. Problem nastaje kada na vreji već muslimanski trgovci koji lihvare
privrednih resursa, gradova i sela, no, da li ideologiju odgovorite ideologijom, kada na i kamatare građane u vrijeme rata.
i zbog one unaprijed iskazane pretpostavke narativ pobjednika odgovorite narativom STAV: Je li Mustafa Busuladžić bio Hrvat,
da Bošnjaci nisu znali vladati državom ili gubitnika koji se nastoji prikazati pobjed- što vole danas isticati oni koji ga ospora-
zbog realnog cvjetanja samoživih lokalnih nikom. Najčešće ova nastojanja određenih vaju? Uostalom, mislite li Vi da je proces
kolega iz regije nisu ništa drugo nego uspo- nacionalizacije Bošnjaka iza nas ili je samo
stavljanje ideologiziranih narativa, što ih u promijenio formu?
suštini ne odvaja i ne razlikuje od koncepta MULAOSMANOVIĆ: Proces je iza nas.
protiv kojeg su ustali. Ja bih čitav diskurs Nasrtaja će biti, ali, suštinski, Bošnjaci su
koji ste postavili posmatrao kroz pozna- vratili historijski nacionalno ime i izgra-
to Iggersovo tumačenja Rankeovog wie es dili nacionalne institucije. Sada je na tim
STAV 1/3/2018 15
