Page 23 - STAV broj 156

Svojom je izjavom Čović inicijativu za sklapanje ovakvog ugovora. države i vjerskih zajednica: Porijeklo, priro-
uspostavio sasvim novu Odmah po stupanju na snagu Zakona o da i funkcija, istaknuvši da takvi ugovori
političku paradigmu, ne slobodi vjere u BiH, početkom 2005. go- nisu neophodni, ali su korisni jer defini-
zbog toga što politizira dine, reaktivirani su ovi napori i izrađen raju određene specifičnosti kojih nema
određena pitanja koja ne je prijedlog ugovora između Svete Stolice u Zakonu o slobodi vjere i pravnom po-
bi trebala biti predmet i Bosne i Hercegovine. Ovaj akt, nazvan ložaju crkava i vjerskih zajednica. “Ugo-
politizacije već zato što Temeljni ugovor između Svete Stolica i vori nekada idu i korak dalje od zakona.
tu politizaciju koristi kao BiH, potpisan je u zgradi Predsjedništva Naprimjer, Temeljni ugovor Svete Stolice
argument BiH 19. aprila 2006. godine. i Bosne i Hercegovine sadrži neke odred-
be kojih nema u Zakonu o slobodi vjere u
Nakon Svete Stolice, i Srpska pravo- BiH. Takve su odredbe da u slučaju istrage
slavna crkva pristupila je sklapanju ugo- protiv svećenika i redovnika državne vlasti
vora s državom Bosnom i Hercegovinom. prije preduzimanja mjera moraju o tome
Taj akt, nazvan Osnovni ugovor između obavijestiti crkvene vlasti (čl. 8); da će u
Srpske pravoslavne crkve i Bosne i Herce- roku od deset godina od stupanja na snagu
govine, potpisali su u Sarajevu 3. decembra ovog ugovora BiH vratiti Katoličkoj crkvi
2007. godine u ime SPC patrijarh srpski nacionalizovana dobra ili za njih dati pra-
gospodin Pavle, a u ime Bosne i Hercego- vednu naknadu (čl. 10); da će država BiH
vine, po ovlaštenju Predsjedništva BiH, posebnim zakonom urediti da pet svetko-
ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH vina budu neradni dani za sve katolike u
dr. Safet Halilović. zemlji (čl. 9) itd.”, piše Karčić. Upravo iz
tog razloga, slični ugovori prođu kroz ne-
Rijaset IZ u BiH donio je 12. marta koliko filtera kako bi svi njihovi aspekti
2008. godine odluku da pokrene postu- bili precizirani.
pak sklapanja ugovora s državom. Na taj
se način i najbrojnija vjerska zajednica u POLITIZIRANJE PITANJA
Bosni i Hercegovini odlučila za ugovorno
reguliranje, nakon što je njeno vodstvo Na pitanje zbog čega Islamska zajed-
jedno vrijeme smatralo da je dovoljan nica nije potpisala ovaj ugovor skupa s
postojeći zakonski okvir. drugim vjerskim zajednicama, Mensur
Karadža, sekretar Rijaseta IZ BiH, rekao
“Priroda ovog ugovora bit će određena je za Stav da nije svrha potpisivanje ovog
statusom i sjedištem IZ. Naime, sjedište IZ ugovora samo zbog toga što su ga potpi-
u BiH je u Sarajevu (čl. 20 Ustava IZ u BiH). sale i druge dvije vjerske zajednice, nego
Prema tome, ugovor će sklapati vjerska da se na kvalitetan način urede specifična
zajednica čiji je sjedište u BiH sa državom pitanja od interesa za Islamsku zajednicu
BiH. To je, onda, ugovor unutrašnjeg prava. i muslimane.
U slučaju Katoličke crkve u BiH riječ je o
međunarodnom ugovoru, a u slučaju Srp- “Islamska zajednica pokrenula je ini-
ske pravoslavne crkve o ugovoru između cijativu za potpisivanje ugovora onda
države i crkve koja ima sjedište u drugoj kada se pojavila potreba da se određena
državi (elemenat inostranosti). Očigledno pitanja, koja su normirana Zakonom o
je da različiti tipovi vodstva koji postoje u slobodi vjere i pravnom položaju crka-
slučaju različitih crkava i vjerskih zajed- va i vjerskih zajednica, detaljnije urede.
nica dovode i do različite pravne prirode Zakon je tada još bio nov i stjecala su
ugovora. U svakom slučaju, u pogledu sa- se iskustva u njegovoj implementaciji.
držine slijedi se princip jednakosti”, obja- Kada se pokazalo da je neophodno neke
snio je dr. Fikret Karčić u tekstu Ugovor

Mensur Karadža, sekretar Rijaseta IZ BiH
Šta prijedlog sporazuma između države i Islamske
zajednice u BiH definira a da trenutno nije definirano
Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama?

To su, prije svega, pitanja koja se detaljnije reguliraju u odnosu pravima. Riječ je o normiranju prava muslimana na slobodno vri-
na odredbe iz Zakona, kao što su pravo na vjeronauku u škola- jeme za obavljanje džuma-namaza, iftara i sehura, zatim pravno
ma te način i uvjeti za njenu realizaciju; pravo na imovinu i zaštita na slobodan izbor odijevanja, prehrane i izgleda itd. Pritom misli-
instituta vakufa; uvjeti oko izgradnje vjerskih objekata i dobivanja mo da se ova prava trebaju garantirati kao dio jednog osnovnog
odgovarajućih dozvola za njih; pravo na institucionalno tumačenje ljudskog prava, prava na slobodu vjere, a po potpisivanju ugovora
islama i propisa o halalu itd. S druge strane, on sadrži specifična potrebno je pristupiti implementaciji ovih odredbi kroz promjenu
pitanja koja se odnose na pravo muslimana da upražnjavaju svoju odgovarajuće normative uz primjenu instituta razumne prilagod-
vjeru na način kako je to zagarantirano dokumentima o ljudskim be kakav postoji u svijetu.

STAV 1/3/2018 23