Page 35 - STAV broj 156
P. 35
Fatme Betül Sayan Kaye – bili su povod predložena i usvojena rezolucija kojom
srozavanju tih odnosa. se događaji 1915. godine priznaju kao
“genocid nad Armenima”.
Krajem decembra prošle godine pre- Koliko je rezolucija besmislena, po-
mijer Holandije Mark Rutte izjavio je u kazuje činjenica da to što u njoj piše ni
intervjuu za dnevnik De Telegraaf da nema Vlada Holandije ne može priznati i/ili
(više) kontakt s predsjednikom Republike prihvatiti. Ne zato što ne želi, jer napa-
Turske, iako su se sreli na sastanku G20, kostiti Turskoj (ako je moguće) jeste jed-
ali “da bi bilo dobro da se odnosi popra- na od ideja vodilja Rutteove vlade, nego
ve” zato što je Turska “važna za evropske po slovu zakona. Naime, kako je gospođa
napore za zaustavljanje dotoka migrana- Sigrid Kaag, koja vrši dužnost ministra
ta”. Tako uramljeno pitanje popravljanja inostranih poslova Holandije, objasnila
odnosa govori više o holandsko-evropskoj “pravdoljubivim” parlamentarcima, “Vla-
kognitivnoj disonanci nego o iskrenoj že- da Holandije mora imati odluku Ujedi-
lji za dobrim odnosima zasnovanim na njenih nacija ili odluku međunarodnog
uzajamnom poštovanju. Međutim, čak suda, poput haške presude o srebreničkom
i ta “pragmatičnost razloga” koju je na- genocidu” (Srebrenicu su Holanđani pre-
veo holandski premijer, koja se graniči s brzo ostavili “iza sebe”).
bezobrazlukom (a bezobrazluka s njego- To je bilo prije glasanja, ali nije utjeca-
Holandski premijer ve strane nije falilo marta 2017. godine u lo na odluku da se glasa. Poslije glasanja
Mark Rutte gorepomenutim događajima), bila bi pro- (odluka je usvojena ogromnom većinom)
gledana kroz prste da je napravljen prvi je Kaag rekla da će kabinet, koji drži do
Nedavno priznavanje događaja iz 1915. i neophodni korak – izvinjenje turskim (međunarodnih) zakona i normi, nasta-
godine kao “genocida nad Armencima” u vlastima. Makar i hinjeno, kao što je že- viti biti suzdržan u vezi s ovim pitanjem.
Parlamentu Holandije najsvježiji je pri- lja za dobrim odnosima u ovom slučaju Očekivano, Ministarstvo inostranih
mjer politizacije tog pitanja. zapravo otvoreno izražen sebični interes. poslova Turske najoštrijim je riječima osu-
Uostalom, ogroman dio diplomatije iona- dilo donošenje ove odluke, koju Turska
Holandsko-turski odnosi na naj- ko je čista forma. smatra ništavnom. Ako su holandski par-
nižem su nivou svih vremena. Odluka lamentarci očekivali nešto više od diplo-
vlasti Holandije da se umiješa u proš- ARMENCI KAO PIJUNI ZAPADA matske forme izražene izjavama nekoliko
logodišnji referendum o amendiranju turskih ministara, prevarili su se. Turska
Ustava Republike Turske ne samo pro- Umjesto izvinjenja, Rutteova “želja” javnost jedva da je sve to i primijetila.
pagandom nego i vrlo skandaloznim ak- za popravljanjem odnosa izražena je 5. Dugme (ono psihološko) ima određen
cijama – uskraćivanjem dozvole slijeta- februara zvaničnim povlačenjem amba- rok trajanja. Kad taj rok prođe, dugme
nja aviona ministra inostranih poslova sadora iz Turske i uskraćivanjem dozvole je neupotrebljivo. Ucjenjivanje Turske
Republike Turske Mevluta Çavuşoğlua turskom ambasadoru da preuzme dužnost deklaracijama, rezolucijama i odlukama
i odmah potom uskraćivanjem pristupa u Holandiji. Tako su se završila tri mje- parlamentaraca, koji se igraju ne samo
turskom konzulatu i protjerivanjem mi- seca “napora”, odnosno pregovora koji- historičara nego i međunarodnih tuži-
nistarke za socijalna pitanja i porodicu ma su holandske diplomate pokušavale laca i sudija, više ne radi ili bar ne radi
uvjeriti svoje turske kolege “da ostave onako kako bi to oni koji guraju prst na
Holandski parlament 16. februara donio je prošlost iza sebe”. dugme željeli. Insistiranje na pritiskanju
rezoluciju kojom se događaji iz 1915. godine samo će doprinijeti daljnjoj banalizaciji
A onda je Parlament Holandije uzeo
priznaju kao “genocid nad Armenima” kopati po prošlosti (koju, ako je svježa i
uključuje potrebu za holandskim izvi-
njenjem, treba ostaviti iza sebe), te je vrlo ozbiljne riječi iz leksikona međuna-
rodnog prava.
“Bajata igra Holandije” rječit je Bajata igra Holandije rječit je naslov
naslov teksta Markara Esayana, teksta Markara Esayana, člana Parlamen-
člana Parlamenta Turske iz ta Turske iz Istanbula i (koincidentalno)
Istanbula i (koincidentalno) turskog Armenca. U svom tekstu u dnev-
turskog Armenca. U svom niku Akşam Esayan ukazuje na sličnosti
tekstu u dnevniku “Akşam” današnjice s 1915. godinom i činjenicu
Esayan ukazuje na sličnosti da ni tada, a ni sada, zapadne zemlje nisu
današnjice s 1915. godinom i činile (ili ne činile) bilo šta “zbog ljubavi
činjenicu da ni tada, a ni sada, prema Armencima”, upoređujući cinič-
zapadne zemlje nisu činile nu igru tog vremena s Armencima kao
(ili ne činile) bilo šta “zbog pijunima s ciničnom igrom s PKK-om
ljubavi prema Armencima”, kao pijunom danas. Na kraju podsjeća
upoređujući ciničnu igru tog da se čuveni tursko-armenski intelektu-
vremena s Armencima kao alac i novinar Hrant Dink protivio tim
pijunima s ciničnom igrom s rezolucijama nazivajući ih “političkim
PKK-om kao pijunom danas prosjačenjem”.
Ako ta “milostinja” u obliku turko-
fobije odgovara armenskoj dijaspori, teško
joj se može pomoći, a ono što je sigurno
jeste da se to većini turskih Armenaca
gadi. n
STAV 1/3/2018 35
