Page 27 - STAV 73 28.07.2016

STAJALIŠTA

KRAJAC POVIJESTI
Budućnost investicija i razvojnih šansi

EL-DŽEZAIR –

ZEMLJA PRILIKA

Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da se agresija na Bosnu i Hercegovinu
dogodila paralelno s početkom zaista strašnog građanskog rata u Alžiru
Piše: i da, kako Bosanci nisu pratili što se u toj zemlji događa, nisu ni Alžirci
Faris NANIĆ
imali vremena proučavati složene odnose u napadnutoj Bosni. Ili je možda
vanjska politika nezainteresirana za arapski Magreb u cjelini

lžir. Zemlja složene prošlosti, teš- parkiranih automobila, u gradu s premalo niti u Alžiru susjednim zemljama – Nigeru,
kih rana kolonijalizma, borbe za javnih garaža. Maliju i Mauritaniji.
nezavisnost i postkolonijalizma, Socijalistička i nesvrstana Jugoslavija bila Energetska i saobraćajna infrastruktura,
Ameđusobne muslimanske okrut- je i, začudno, još je uvijek nikada prežaljen energetski objekti, ceste svih kategorija i vrsta,
nosti, propalih ili propadajućih društvenih model društvenog uređenja, odbrambenih luke, modernizacija i ekspanzija željeznica,
eksperimenata kojom se širi slatkasto gorak doktrina i međunarodnog položaja, pa mnogi industrijski, poljoprivredni i urbani razvoj
i prezasićen zadah ocvalog socijalizma u de- njezini sljedbenici i danas od toga profitiraju. najsiromašnijih, a resursima najbogatijih
kadentnoj fazi u kojoj te niko ne može malo Naročito ako su iz Srbije i Hrvatske. Onih iz predjela ove nepregledne zemlje, moguće su
platiti koliko ti malo možeš raditi. Alžir. Ze- Bosne gotovo i nema. Ambasador Republike prilike za bh. ekonomiju da nastupom i na
mlja najtraženijih resursa na kugli zemalj- Hrvatske žali se kako se odnosi dviju zema- ovom tržištu poveća udio izvoza u BDP-u i
skoj – zlata, nafte, zemnog plina i fosfata, s lja ne razvijaju na dobar način i kako nikako time ojačaju realni ekonomski sektor, bez ko-
40 miliona stanovnika i najvećim teritorijem ne može organizirati posjetu makar jednog jeg nema stvarnog razvoja. Dobar plasman,
u Africi. Mediteranska, saharska, planinska državnog dužnosnika Alžiru, barem nekog reference na ovom tržištu i mogući transferi
sa snježnim vrhovima, arapska, musliman- i bezveznijeg ministra, čime bi se jasno de- tehnologija i znanja (građenje, razvoj turiz-
ska, sunijska, malikijskog mezheba, hamit- finirala volja i želja ozbiljnog, dugoročnog i ma, obrazovne reforme) otvaraju vrata tržišti-
sko-kabilska, s jakim francuskim kulturnim obostrano korisnog odnosa dviju zemalja i ma Afrike, koja se nalazi u zamašnjaku koji
utjecajima, sa subvencioniranim cijenama go- njihovih ekonomija. Istovremeno s njegovim ima samo jedan presedan, onaj iz šezdesetih
riva, hljeba, struje i vode i niskim plaćama, lamentacijama, više hrvaćanskih tvrtki radi godina infrastrukturnog razvoja, uz pomoć
slabe produktivnosti i dobrog zdravstvenog u Alžiru. Bosanske ambasade nema, kao ni razvojnih banaka i fondova UN. Afrika je-
i obrazovnog sistema. Zemlja jednog od naj- u Maroku ili Tunisu. Sve se zemlje “pokri- ste budućnost investicija i razvojnih šansi.
starijih univerziteta u svijetu, onog u Tlem- vaju” iz Pariza. Koliko je poznato, samo je No, ako je diplomatija slabašna i neefika-
cenu, domovina ili otadžbina kršćanskog fi- jedna zvanična delegacija na ministarskom sna, sama bi privreda trebala prednjačiti u
lozofa Aurelija Augustina, političkog lidera nivou posjetila Alžir. Baš zbog jakog jugo- naporima. Pod uvjetom da je zainteresirana,
Huseina Deye, vođe otpora protiv francuske slavenskog sentimenta jer se za raspad te spremna na težak i naporan rad i razuman
okupacije Abdula Kadira ibn Muhjuddina, federacije ovdje podjednako okrivljuju svi, rizik. Spremna na sraz s birokratiziranim
pisca Alberta Camusa, kantautora Enrica Ma- diplomatija bi trebala biti aktivna i pojasniti mentalitetom kasnog socijalizma i radnič-
ciasa, lidera pokreta za nezavisnost Ferhata šta se uistinu dogodilo i zašto i prije svega biti kih prava bez ograničenja, što barem Bo-
Abbasa, komandanta osmanske mornarice prisutna. Ne treba izgubiti iz vida činjenicu sancima ne bi trebao biti problem.“Haqqii”
Hajruddina Barbarosse. da se agresija na Bosnu i Hercegovinu do- (to je moje pravo) je česta uzrečica ovdašnjih
Već od slijetanja na međunarodni aero- godila paralelno s početkom zaista strašnog (ne)radnika. Pravo koje im je omogućio režim
drom, koji je nazvan po pučistu i diktatoru građanskog rata u Alžiru i da, kako Bosanci kupivši njihovu lojalnost. S time se Bosanci
Huariju Bumedijenu, savlada vas osjećaj nisu pratili što se u toj zemlji događa, nisu suočavaju svakodnevno. No, uz neaktivnu
nečeg prošlog, neke naopake nostalgije, ni Alžirci imali vremena proučavati slože- diplomatiju i bojažljivu privredu, politika
povratka skoro trideset godina unazad. Da ne odnose u napadnutoj Bosni. Ili je možda bi trebala prokrčiti putove, trasirati veze i
nema mobitela u rukama gotovo svakog vanjska politika nezainteresirana za arapski održavati ih te otvoriti vrata saradnji. I to ne
pojedinca i interneta koji je pod monopo- Magreb u cjelini? Zar doista nema interesa samo privrednoj, koja donosi profite, već i
lom državnog telekoma te novijih tipova za zemlju koja je izgubila desetljeće normal- kulturnoj, znanstvenoj, stručnoj i obrazov-
automobila, osjećali biste se, ako ste stariji nog života i bilo kakvog razvoja za vrijeme noj. Sve je to radila socijalistička Jugoslavi-
poput autora, da hodate dobro poznatim “crne dekade” građanskog rata tzv. islami- ja. Pa kada se već u Bosni mnogi počesto na
stazama, ulicama s već u 20 sati čvrsto za- sta i vojske koja je štitila “sekularne vrijed- to naslijeđe nostalgično pozivaju, pamteći
tvorenim dućanima sa slabašnom ponudom nosti”, a čiji su već spomenuti potencijali i samo dobre dane, zašto onda jugoslavenske
robe, tek pokojim otvorenim lokalom na- razvojni planovi daleko izvan okvira naših dobre metode političkog marketinga za do-
večer, bez pješačke zone, i uz neefikasne percepcija izgradnje 102 km autoceste u ci- maće proizvode i usluge ne koriste i primje-
komunalne službe, osim pauka koji vrlo glih 16 godina. Ti standardi izgradnje manje njuju? Možda zato što one zahtijevaju puno
efikasno stavlja lisice na točkove pogrešno od 10 km autocesta godišnje više ne prolaze rada i ozbiljan pristup. n

STAV 28/7/2016 27