Page 53 - STAV 73 28.07.2016

Piše: Mirza SINANOVIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

U Ne tako davno, 2007. godine, džamiju je samo po Mišći i kamenoj munari već i
E, ova Mišćina džamija nije poznata
Mišćinoj mahali na Kovačima,
u Starom Gradu u Sarajevu, na-
posjetio čuveni pjevač Jusuf Islam (Cat
lazi se Mišćina džamija (Kebke-
Stevens) kako bi snimio ezan tadašnjeg
po zidnim slikama Meke i Medine, a to
bir hadži Ahmedova). I ulicu
19. stoljeća Mustafe Faginovića, o kome je
(mahalu) i džamiju prozvao je narod po imama Orhana (sada rahmetlija), koji je je djelo najpoznatijeg sarajevskog slikara
ezanio mehkim sevdah-mekamom da se
mujezinu Mehmedu Mišći, čiji se mezar ezan čuo nadaleko. 2010. godine pisao ugledni arhitekta Enes
nalazi u starom groblju Kovači, preko Halimić. Ovaj slikar cijeli posao uslika-
puta džamije. Nekada, u austrougarsko NJEMAČKI NOVAC vanja ovih svetih mjesta završio je 1870.
vrijeme, ulica se zvala Avdage Zildžića, A ko je bio Mehmed Mišća? Mula godine i ova je džamija postala poznata po
po uglednom trgovcu koji je ovdje imao Mustafa Bašeskija, njegov savremenik, njegovim slikama. Prema nekim histori-
veliku kuću, a završetkom Drugog svjet- u svom Ljetopisu piše da je ovaj mujezin čarima umjetnosti, Faginović je ove slike
skog rata dobila je ime po Aliji Alijagiću, “svako jutro svojim glasom ispunjavao uradio pod utjecajem učenja zbirke litani-
socijalnom borcu i pripadniku organiza- grad”, dok Vlajko Palavestra prenosi ja Delailu-l-hayrat, a riječ je o molitvenim
cije “Crvena pravda”. Tek je 1993. godine jedno usmeno predanje koje govori da je običajima derviških redova u bh. džami-
narod i ulicu i mahalu prozvao po muje- Mišća, sin Jusfov, svako jutro “s muna- jama i tekijama. Prema istim autorima,
zinu Mehmedu Mišći, a onda i džamiju. re okuisao i svojim glasom budio grad”. slikar se oslanjao na principe slikarstva
Tako se graditelj džamije, koju je izgra- I tako su Sarajlije, nakon niza godina, u turskim minijaturama pod perzijskim
dio davne 1557. godine, Kebkebir hadži Mišću upamtili “po buđenju” i po nje- utjecajem. Prema kompoziciji, ove dvije
Ahmed zaboravljao. Treba reći da je ova mu nazvali i džamiju i mahalu. Mišća slike kao da su nekada bile jedna cjelina,
džamija stradala u napadu Eugena Sa- je bio poznat i još po nečemu: krojio ali su sada odvojene okrečenim prosto-
vojskog na Sarajevo 1697. godine, ali je je žensku odjeću, jeleke, fermene, sve rom. Ovu je džamiju posljednji “osvježio”
obnovljena 1700. godine. do starosti, a umro je 1786/87. godine. njen džematlija arhitekta Ahmet Džuvić,
U svojoj historiji, između ostalog, Otada je ovo sve Mišćino: i džamija i dobitnik “Borbine” prestižne nagrade za
ova je džamija poznata i po mujezinima. ulica i mahala. arhitekturu u bivšoj SFRJ.

STAV 28/7/2016 53